Trgovci se koriste brojnim trikovima kako bi kupce tijekom blagdana namamili da više kupuju. Tako će ih opuštati prigodnom glazbom i igrati na nostalgiju. Osim toga, kako bi mogli spustiti cijene – i to naglasiti – kad idete u božićni šoping, oni će ih dići prije praznika. Express
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Iako građani vole predah, svaki neradni dan smanjuje BDP za otprilike 0,08 %. Za Hrvatsku to znači teoretski gubitak od oko 4,9 milijuna eura po danu. Ipak, ekonomisti naglašavaju da računica nije jednostavna. Dok Danska ukida blagdane radi financiranja vojske, istraživanja pokazuju da odmorniji radnici imaju veću produktivnost, manje nesreća na radu te su općenito sretniji. Gubitak u proizvodnji djelomično kompenzira i pojačana potrošnja u turizmu i ugostiteljstvu. tportal
Blagdani mogu biti emocionalno ispunjavajući, ali i stresni zbog troškova i organizacije, što kod mnogih izaziva depresiju. Nakon praznika, kad euforija nestane, dolazi osjećaj tuge i ispraznosti. Psihoterapeutkinja Polona Bencun Gumzej objašnjava za HRT da ljudi balansiraju između ekonomske iscrpljenosti i emocionalnog ispunjenja te da razočaranje planovima pojačava loše osjećaje. S obzirom da se ne radi o dijagnozi, pomoć je dostupna i besplatna: boravak na zraku, u prirodi i u društvu značajno poboljšava raspoloženje i pomaže prevladati postblagdanski blues.
Europljani tijekom blagdanske sezone imaju u prosjeku dva do pet državnih blagdana: dok Litva prednjači s 16, Hrvatska ih ima četiri u božićnom razdoblju. Radnici hitnih službi, logistike, ugostiteljstva i maloprodaje često rade i tijekom blagdana. U Njemačkoj je devet državnih blagdana, a Bavarska dodaje lokalne, dok istočni Nijemci češće rade. Neki radnici dobivaju božićne bonuse ili „trinaestu plaću”, posebno u južnoj Europi. Pristupi se razlikuju, a države poput Njemačke i Francuske razmatraju moguće smanjenje blagdana. DW
Francuski premijer Francois Bayrou predložio je ukidanje Uskrsnog ponedjeljka i Dana pobjede u Europi, a slične poteze već su povukle Slovačka i Danska, dok je Donald Trump kritizirao „previše praznika“ u SAD-u. Iako bi smanjenje praznika moglo kratkoročno povećati prihode i radne dane, istraživanja pokazuju da je učinak na BDP minimalan. Stručnjaci upozoravaju da slobodno vrijeme jača zadovoljstvo radnika i dugoročnu produktivnost, dok zemlje s mnogo slobodnih dana, poput Austrije ili Finske, imaju visoki BDP po stanovniku. DW
Ne jede se zapravo isključivo meso za Božić. Količinu kolača koja se pripremi za taj 25. prosinca jednostavno je nemoguće izmjeriti, ali vjerujte mi kada vam kažem: sasvim ju je moguće pojesti… Pogotovo uzevši u obzir da se i narednih tjedan dana, sve do Nove godine, jedu ostaci te veoma obilne hrane pripremljene povodom božićnog slavlja. Ono bez čega se sve to vrijeme međutim nikako ne može, a i to je, čini mi se, već postala tradicija, i to poprilično iritantna, to je jadikovanje oko toga da se za to vrijeme između Božića i Nove godine neumjesno prejedamo. Svi se, kao, nešto žale da previše jedu i piju, ne mogu disati ili, štojaznam, da se nenormalno debljaju… Miro Par za Kult Plave Kamenice
Tradicijska obiteljska druženja za vrijeme blagdana potiču nas na količinski veću konzumaciju hrane od uobičajene zbog čega imamo nešto veći kalorijski unos. Za vrijeme božićnih blagdana, pojašnjava, u prosjeku konzumiramo od 500 do 1.000 kalorija više od potrebnog za održavanje naše tjelesne mase što može dovesti do porasta tjelesne mase za otprilike 0,5 – 1 kg, kaže nutricionistica za Agroklub. Da bismo se udebljali pet kilograma u tjedan dana potrebno je unijeti u prosjeku oko 7.000 kalorija dnevno što je gotovo nemoguće ili vrlo rijetko postići.
Novu godinu, 2024. dočekat ćemo brzo, a prvi službeni praznik – 1.1. dolazi nam u ponedjeljak. Sveta tri kralja (6. siječnja) obilježit ćemo u subotu. Uskrs 2024. godine dolazi ranije, i to 31. ožujka. Naravno, Uskrs je u nedjelju, ali na Uskrsni ponedjeljak, 1. travnja ćemo također odmarati. Praznik rada (1. svibnja), slavit ćemo u srijedu, a Dan državnosti i Tijelovo 30. svibnja – u četvrtak. Dan antifašističke borbe obilježit ćemo u subotu, 22. lipnja. Dan pobjede i domovinske zahvalnosti obilježit ćemo 5. kolovoza – u ponedjeljak, a 15. kolovoza, u četvrtak Veliku gospu. Dan svih svetih 2024. godine obilježit ćemo u petak, 1. studenog, a nekoliko dana kasnije, Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata u ponedjeljak – 18. studenog. Božić ćemo 2024. godine slaviti 25. prosinca u srijedu, a dan nakon – u četvrtak je blagdan sv. Stjepana. (Poslovni)
Treba li nam baš sve što kupujemo, posebno u vrijeme krize, i zašto to činimo? Na tu smo temu porazgovarali sa Silvijom Sokal Gojavić, spec. kliničkom psihologinjom i voditeljicom Obiteljskog Savjetovališta Dubrovačke biskupije te Marijanom Vekarić, psihoterapeutkinjom realitetne terapije u Obiteljskom savjetovalištu Dubrovačke biskupije. “S mladima treba komunicirati, objašnjavati, također ne ispunjavati svaku želju ako uistinu nije potreba – ali i tada promišljati – trebam li svome djetetu kupiti baš taj novi i-phone jer njene prijateljice ga imaju ili će biti dovoljan jedan pristojan pametni telefon koji košta značajno manje. Ako će mi dijete zbog toga biti isključeno iz društva, onda je nisu vrijedne te prijateljice.” kaže psihologinja Sokal Gojavić. “Jedna od središnjih vrijednosti suvremenog društva jest imati ili posjedovati. Svakodnevno svjedočimo da je posjedovanje usmjereno uglavnom na materijalno. Društvo potiče potrošačko ponašanje i kupnju stvari. Mnogima je konzumerizam životni stil. Svakodnevno svjedočimo reklamama koje nam nude brzinska rješenja za probleme. To su nerealne priče. Mi živimo stvarne živote i imamo stvarne probleme koje nastojimo rješavati sa stvarnim ljudima”, zaključuje Vekarić. Dubrovački
Blagdan Svih svetih čak i vjernici brkaju s Dušnim danom, a riječ je o dva različita pojma, kako im i ime govori. Od 4. stoljeća slavi se blagdan Svih svetih, a u 8. je njegov datum kanoniziran na 1. studenoga od pape Grgura. Na taj dan slave se sveci, dok se na Dušni dan zapravo prisjećamo svojih mrtvih, a u svijetu se slavi na različite načine, 2. studenoga, no jedna im je stavka ista, svijeće čija svjetlost osvjetljava i grije duše pokojnika na njihovu putu u mraku. Najrazličitiji su u svom spominjanju mrtvih Meksikanci koji pokojnicima ostavljaju hranu i vodu, a dan je obilježen slavljem i šarenilom jer zagrobni život smatraju lijepim, a ne tmurnim kao većina ostalih vjera. 24 sata