Henrik Ibsen u „Neprijatelju naroda“, napisanom 1882., anticipira figuru koju danas običavamo nazivati zviždačem. Doktor Stockmann je skoro stoljeće i pol star literarni prethodnik neželjenih dojavljivača istine kao što su Edward Snowden, Julian Assange, Chelsea Manning i tisuće drugih, manje poznatih. U eseju „Stanje koje zovemo izgnanstvom“ (1987) Josif Brodski, čvrsto se držeći duha vremena, a taj je bio poduprt armirano-betonskom staturom berlinskog zida, žustro pothranjuje bipolarni karakter Kugle kojom se, u grubim crtama, prostiru međusobno nepomirljivi imperiji zapadnih sloboda i istočnih diktatura. Nekih četvrt vijeka kasnije upečatljivi primjeri pokazuju ne samo da „suština“ nije u tome, nego da, po svemu sudeći, nikada nije ni bila. Edward Snowden bio je prinuđen bježati u suprotnome pravcu, iz „demokratije“ u „tiraniju“, odnosno iz liberalne Amerike u autokratsku Rusiju, e da bi izbjegao politički proces i doživotni zatvor zbog toga jer je obznanio nepobitnu istinu da sigurnosni aparat demokratske države na nedemokratski i nezakonit način nadzire i devastira privatnost takozvanih slobodnih građana. Viktor Ivančić u dosta opsežnom tekstu o demokraciji nekad i danas, za Peščanik.

Stan je bio u gotovo derutnom stanju, čega se sjećam po fotografijama iz naše interne baze i po očevidima koje su djelatnici proveli. Trebalo je u njega uložiti znatan novac… U njemu nije bilo ničega, kolegice su žurno kupovale jastučiće, ukrasne biljke, peglu – izjavila je zviždačica Maja Đerek, nekadašnja šefica u Državnim nekretninama, koja je u rujnu 2020. godine dobila otkaz jer je prijavila korupciju i nezakonitosti. Nacional…

Ankica Lepej, najpoznatija hrvatska zviždačica koja je otkrila informacije o štednji Ankice Tuđman, napisala je pismo zviždačici iz KB Dubrava: Umjesto da krenu sa poboljšanjem sustava i otklanjanjem uzroka problema, vidimo da su odgovorni u vašoj bolnici s pozicije moći krenuli u šikaniranje autora pisma iako u njemu svi mi ostali prepoznajemo vapaj da se stanje popravi. Javnost je vaš vapaj prepoznala. Sigurna sam da imate punu podršku svih poštenih i odgovornih građana premda sam svjesna da vam ona neće biti dovoljna ako glavonje odluče svoju moć iskaliti na vama.

Gladni smo ljudi koji će zaštititi nekoga kome se krše elementarna prava. Ako dozvolimo da kaznu popije liječnica koju sada traže kao kriminalca jer nije mogla gledati staricu koja se na odjelu tri dana gola smrzava, to je siguran znak da smo moralno propali svi skupa, piše Sanja Modrić.

Dvojica najpoznatijih zviždača na svijetu – Daniel Ellsberg koji je u 1970.-ima objavio Pentagon Papers o lažima američkih predsjednika o Vijetnamskom ratu te Edward Snowden koji je objavio tisuće dokumenata o američkom špijuniranju svojih građana – razgovarali su međusobno o curenju informacija, slobodi medija i strahu od rata sa Sjevernom Korejom. Obojica smatraju da su žrtvovanje privatnog života ili čak zatvor vrijedni zviždanja, Snowden to lijepo sumira: “Sve u tvojoj glavi i zajednici i sve čime smo bili indoktrinirani viče ‘Nemoj to učiniti!’ Ali postoji glas koji se gradi kroz vrijeme koji mora uvjeriti osobu ne samo da ima pravo učiniti to, nego i odgovornost napraviti korak koji će im život spaliti do temelja. Ali, teoretski, izvor nade koji je motivacijska snaga iza toga je da će taj korak ispraviti neku nepravdu”. Guardian

Bivši djelatnik CIA-e, zviždač Edward Snowden, zatražio je pomilovanje od Obama rekavši da je nastupio moralno ispravno objavivši tajne dokumente (Wikipedia o slučaju) te da je društvo imalo koristi od njegova čina – “promijenila se politika Kongresa, sudova i predsjednika… a nitko nije pretrpio nikakvu štetu”. Američke vlasti traže Snowdena zbog kršenja zakona o špijunaži te mu prijeti kazna od 30 godina zatvora. Snowden je nakon objave dokumenata pobjegao u Rusiji gdje i sad živi. Guardian

U sklopu 9. Subversive Festivala – Politike prijateljstva Centar za mirovne studije organizira ‘Razotkrivanje’, projekcije filmova i tribine kojima želi naglasiti važnost zviždača u današnjem svijetu, u kinu Europa, od 9. do 13. svibnja 2016.

Filmovi i tribine zamišljeni su kao motivacija svima nama da jačamo vlastitu građansku hrabrost koja polako, ali sigurno postaje najmoćnije oružje u borbi protiv društvene nepravde. Iz bogatog programa filmova i tribina dostupnog ovdje, CMS izdvaja dvije tribine – razgovor o aktualnoj temi u susjednoj BiH o zviždačima iz tuzlanske tvornice Tuzla kvarc te razgovor s bivšom glasnogovornicom Haškog suda Florence Hartmann.

Tribina Zviždači – hrvatska perspektiva, u srijedu, 11. svibnja u 19 sati bit će posvećena lokalnom i regionalnom kontekstu prava na pristup informacijama i zviždaštvu. Nakon projekcije jedinog regionalnog filma na repertoaru ‘Cijena pravde’ iz bosansko-hercegovačke produkcije koji govori o radnicima tvornice Tuzla kvarc koji su prijavili korupciju koja je na kraju rezultirala propašću tvornice, na tribini će gostovati i Zlatan Velagić, jedan od radnika koji je bio ključan za dokazivanje ove afere. Uz moderaciju Jelene Berković iz GONG-a na tribini će raspravljati i Bojan Bajić, producent filma, kao i Mark Worth iz inicijative South East Europe Coalition for Protection of Whistleblowing te Ivan Novosel iz Kuće ljudskih prava .

Na tribini Tko zviždi zlo ne misli, u petak, 13. svibnja u 20 sati, sudjeluju Florence Hartmann, na području bivše Jugoslavije posebno poznata bivša glasnogovornica Haškog suda, koja će govoriti o svojoj knjizi ‘Zviždači’, Jennifer Schulte, istraživačica ljudskih prava s posebnim naglaskom na praćenje posljedica svjetske politike u Africi, Bliskom istoku i Latinskoj Americi, te Jillian York, direktorica organizacije International Freedom of Expression koja djeluje u sklopu mreže Electronic Frontier Foundation. Nakon najpoznatijeg svjetskog zviždača Snowdena i nedavnog zviždačkog projekta Panama Pappers, ova rasprava osvrnut će se na aktualni globalni kontekst u kojem zviždači djeluju.

Od 9. do 14. svibnja u kinu Europa (dvorana Müller) bit će prikazani i mnogi filmovi o temi zviždača:
‘Citizenfour’ (9. svibnja u 18 sati)
‘Hakerski ratovi’ (10. svibnja u 18 sati)
‘Cijena pravde’ (11. svibnja u 19 sati)
‘Najopasniji čovjek u Americi: Daniel Ellsberg i slučaj Pentagon’ (12. svibnja u 18 sati)
‘Ušutkani – rat protiv zviždača’ (14. svibnja u 18 sati)

Zviždači su nužni kao korektiv za štetne društvene prakse (panamski dokumenti razotkrili su masovno izbjegavanje poreza najbogatijih, Snowden je prokazao perfidan sustav špijuniranja NSA-a, a Wikileaks kršenje ljudskih prava u SAD-u), no koliko su njihove informacije dragocjene za javnost, toliko je visoka cijena koju zviždači plaćaju za svoju građansku hrabrost: od zatvora i egzila za najveće, do otkaza i pritisaka na obične građane, piše Deutsche Welle.

Europski parlament raspravlja o novom zakonu kojim bi ‘zviždači’ mogli biti tretirani poput kriminalaca. Cilj predloženog Zakona o zaštiti poslovnih tajni je da spriječi industrijsku špijunažu, ali kritičari zakona upozoravaju da to znači da bi novinari i ‘zviždači’ mogli biti kriminalno gonjeni ako otkriju informacije koje njihova tvrtka proglasi povjerljivima. Tako bi i Panama Papers i slične objave mogle postati nezakonite. BBC