U devet zagrebačkih kvartova zabilježeni su napadi vrana na ljude ove godine, a svaki dan pet do šest Zagrepčana zove Zrinjevac sa zahtjevom za uklanjanje gnijezda vrana, no to je zabranjeno od ožujka do kolovoza kad se ove ptice gnijezde, plus se vrana naljuti jer su joj unutra ptići pa kreće u napad. Ministarstvo zaštite okoliša apeluje na građane da ne bacaju hranu jer to privlači vrane i utječe na rast populacije ptica u gradu koje onda prestaju imati urođeni strah od ljudi, pa tako u krug. Ima lijeka: na drveće staviti uređaje koji imitiraju glasanje sokola dok lovi plijen (ili pustiti prave sokole), vješati balone po drveću, sječa grana na visokom drveću, skupljanje grančica od kojih vrane rade gnijezda, mućkanje jaja u gnijezdima… Jutarnji
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Udruga Biom, u suradnji sa Zoološkim vrtom Grada Zagreba i stručnim partnerima, provodi anketu o javnom mišljenju vezano uz metode upravljanja populacijom vrana u urbanim sredinama. Cilj je prikupiti stavove građana kako bi se osigurala bolja strategija suživota s ovim pticama. Anketa se temelji na istraživanjima iz Slovenije i Mađarske radi međunarodne usporedbe. Sudjelovanje je anonimno, a rezultati će doprinijeti boljem razumijevanju potreba i stavova javnosti. Link na anketu
Među mnogim čudnim, ali fascinantnim ponašanjima iz ptičjeg svijeta, “anting” zauzima posebno mjesto. Riječ je o navici ptica – uključujući vrane – da leže na mravinjacima ili trljaju mrave o svoje perje. Ne zato što su bolesne, nego zato što im to pomaže u održavanju higijene. Mravi tijekom obrane izlučuju mravlju kiselinu – prirodni antiseptik koji može otjerati kožne parazite i olakšati svrbež. Iako često kruži tvrdnja da vrane to rade kad su bolesne, znanstveni dokazi pokazuju da je to zapravo redovita praksa za održavanje perja, a ne odgovor na bolest. Dakle, vrane ne idu “doktoru Mravu” kad su prehlađene – ali znaju iskoristiti prirodnu kemiju mravinjaka da ostanu čiste i zdrave. Ako ništa drugo, pametnije od nekih ljudi. Ispravljene informacije sa stranice Interesting World, gdje tvrde da je to ritual liječenja,što nije baš posve točno.
Zagreb, kao i mnogi europski gradovi, suočava se s prenapučenosti vrana koje istiskuju druge ptice, raznose smeće i stvaraju buku. U njemačkom gradiću Kellingshusenu pronašli su zanimljivo rješenje: angažirali su sokolara Herberta Bogera i njegova jastreba Burkharda. Ova ptičja “straža” redovito patrolira gradom i prisutnošću tjera vrane, koje zbog svoje inteligencije traže nova staništa. Jastreb dolazi u različito doba dana kako se vrane ne bi navikle, a isti trik koristi se i u drugim gradovima, pa čak i u zračnoj luci Hamburg. Green
Jastrebi – prirodno rješenje za problem vrana u urbanim sredinama
Očito da nije hrvatska metropola jedini grad u Europi koji ima problem s velikim brojem vrana. Ove ptice iz nekog su se razloga silno razmnožile i svojom brojnošću narušile ekosustav ptica po gradovima. Vrane, osim što su prilično bučne ptice i agresivne u vrijeme hranjenja svojih ptića, raznose smeće po gradu, tražeći hranu po kantama i kontejnerima. U Zagrebu, rješenja trajnoga za reguliranje populacije ovih ptica nema. U njemačkome gradiću Kellingshusenu, dosjetili su se genijalnoga rješenja. U grad su pozvali sokolara Herberta Bogera i njegova sokola Burkharda, američkoga pustinjskoga škanjca. Njegov je posao tri puta tjedno nadgledati vrane i svojom ih prisutnošću otjerati iz grada. Kako su vrane inteligentne ptice, sokolar svoga ljubimca dovodi u različito vrijeme dana da se one ne bi navikle na njega. Green
U Facebook grupi Predstavnici suvlasnika u nekoliko je navrata postavljeno pitanje – tko rješava problem s pticama i s ptičjim izmetom po zgradama, balkonima, terasama. Dok iz ministarstva napominju koje su vrste zaštićene, iz udruge BIOM savjetuju da se divlje ptice ne hrane bilo gdje i bilo kada, odnosno da se osigura mjesto na koje mogu sigurno sletjeti i jesti. Preporučljive su zelene površine na kojima nema zdravstvenih rizika. Pri prevenciji dolazaka ptica na balkone postoje različita rješenja, poput mreža ili šiljaka, koja onemogućavaju slijetanje i gniježđenje na mjestima na kojima ljudima ptice smetaju, što je bolje od rezanja grana. Za sprečavanje gniježđenja koriste se i sprejevi, repelenti čiji miris ptice odbija. Zgradonačelnik
Mnogi ih ne razlikuju na prvu, iako je pomalo i očito. Gavrani su veći, imaju veći kljun, a mogu postići masu do 2 kg. Dok su vrane česti stanari urbanih područja, gavrana se u gradu rjeđe viđa. Također, gavranovo glasanje zvuči dublje. Vrane se kreću u većim grupama (odnosno jatima), dok gavrani putuju u parovima. Prosječni životni vijek vrana je 7-8 godina, a gavrani žive do oko 10-15 godina. Vrane kao prorodica ptica broji čak 23 roda i 120 vrsta. IFL Science
Ptice čistačice: U Švedskoj će vrane skupljati opuške cigareta s ulica
Vrane opet napadaju Zagrepčane, obrana – podići ruke i mahati; ima pomoći – angažirati sokolove, koji su njihovi prirodni neprijatelji
Zanimljivost iz životinjskog svijeta: Kad jedna vrana umre druge vrane dođu provjeriti što se dogodilo