To bi moglo donijeti dramatične promjene u poljoprivredi, s mogućim posljedicama širom svijeta. Kolaps bi mogao dovesti do značajnog pada temperature i manjka oborina u Europi što bi značajno utjecalo na uzgoj žitarica poput pšenice i kukuruza. Stručnjaci upozoravaju da bi oko 58% obradivog tla za pšenicu i 59% za kukuruz postalo neprikladno za uzgoj. Osim toga, promjene u Golfskoj struji mogle bi utjecati na monsunske oborine u Indiji i dovesti do suše u Amazoniji. S obzirom na ozbiljnost situacije, postavlja se pitanje koliko je daleko ta prekretnica i kako će to utjecati na budućnost poljoprivrede i klime diljem svijeta. (Agroklub)
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
AMOC je sustav koji Europi osigurava blagu klimu. Detaljne simulacije pokazuju da se ovaj pomak događa otprilike 25 godina prije potpunog kolapsa sustava. Dok bi sjeverozapadna Europa mogla doživjeti pad temperature za 10 °C, oceanograf Ivica Vilibić ističe da bi Sredozemlje ostalo pod utjecajem globalnog zatopljenja, ali s više oborina. Iako se struja već pomiče, znanstvenici naglašavaju da su potrebni jači računalni procesori i dodatna mjerenja za konačnu potvrdu ovog crnog scenarija. Index
Četrdeset i četiri vodeća klimatska stručnjaka upozoravaju da usporavanje Atlantske meridionalne cirkulacije (AMOC), koja prenosi toplinu na sjever, može izazvati drastične promjene klime. Ako Golfska struja oslabi, nordijske zemlje mogle bi se suočiti s ekstremnim hlađenjem i vremenskim uvjetima, a globalne posljedice uključuju pomicanje monsuna i rast razine mora. Znanstvenici pozivaju na hitne mjere za smanjenje emisija stakleničkih plinova kako bi se izbjegle razorne posljedice ovog scenarija. Nenad Jarić Dauenhauer za Index.
Superćelijski kumulonimbusi su jedini olujni oblaci koji sami proizvode vlastitu rotaciju u početno nepostojećoj rotaciji u vertikalnom smjeru. Relativno sporo se razvijaju, po nekoliko sati, traju oko pola dana i imaju karakterističan radarski odraz kao naopako slovo S. Većina tornada dolazi od superćelijskih kumulonimbusa. Saharskog pijeska kod nas ima češće zato što jačaju pripadna područja anticiklona i toplih sektora ciklona koje onda nose zrak na takav način da nama dolazi više južnog strujanja nego sjevernog. I u tom pustinjskom zraku ima koječega, to nije samo saharski zrak. Tu se domiješaju i kojekakve čestice iz afričkih otvorenih rudnika, a još nema dovoljno studija koje bi pokazale koliko tu ima i radioaktivnosti… Branko Grisogono za Nacional.
Prošle godine u časopisu Nature objavljena je alarmantna studija koja je pokazala da bi u vrlo skoroj budućnosti moglo doći do kolapsa glavne atlantske struje, koja je dio globalnog oceanskog cirkulacijskog sustava. Nažalost, druga studija, objavljena ovih dana u časopisu Science Advances, potvrdila je nalaze prošlogodišnje. To znači da AMOC-u prijeti kolaps, što će utjecati na globalnu klimu. Sjeverna hemisfera Zemlje postat će hladnija, a južna još toplija. Lanac reakcija koji slijedi ozbiljno će utjecati na cijele ekosustave i globalnu sigurnost hrane. AMOC je kolabirao i prije 12 tisuća godina pa znamo što nas čeka, iako je ovaj put uzrokovan djelovanjem čovjeka. Postoji šansa da bi promjene u AMOC-u mogle imati kaskadne učinke na ekosustave, biološku raznolikost i vremenske prilike diljem svijeta. Pravo pitanje je u kolikoj mjeri. Što se tiče Hrvatske, nije sigurno koliko AMOC ima utjecaj na lokalne pojave poput bure i slanije morske vode, no posljedice globalnog zatopljenja ćemo sigurno osjetiti. Index
Golfska struja je dio mnogo većeg sistema struja koji se naziva Sjevernoatlantska meridijanska obrtajuća struja (AMOC), nazvana još i ‘pokretna traka oceana‘, ona transportira toplu vodu prema površini oceana na sjeveru, odnosno od tropskih krajeva prema sjevernoj hemisferi. ‘Motor‘ te pokretne trake nalazi se kod obala Grenlanda, a zbog otapanja leda uslijed klimatskih promjena, sve više slatke vode dolazi u Sjeverni Atlantik što usporava čitavu stvar. Prema rezultatima, europska će se klima hladiti za oko 1°C po desetljeću, a neke će regije čak doživjeti hlađenje od preko 3°C po desetljeću – puno brže od današnjeg globalnog zagrijavanja od oko 0,2 C po desetljeću. Osim što bi se mnoge zemlje zamrznule, to bi proširilo arktički led južnije i dodatno zagrijalo južnu hemisferu, promijenilo globalne obrasce oborina i poremetilo stanje u amazonskoj prašumi. Jutarnji, N1
Topla oceanska struja koja grije sjevernu Europu slabija je nego ikada u prethodnih tisuću i šest stotina godina, pokazuju sedimenti i uzorci iz dubine ledenjaka. Istraživanje pokazuje vjerojatnost da će Golfska struja dodatno slabjeti, s katastrofalnim posljedicama za Ujedinjeno Kraljevstvo i Irsku, kao i za mnoge druge države. Sustav Golfske struje djeluje poput divovske pokretne trake, koja prenosi toplu površinsku vodu s ekvatora prema sjeveru čime omogućava život na sjeverozapadu Europe (što nije moguće na istoku Kanade na istoj širini) i šalje hladnu duboku vodu s niskim salinitetom natrag prema jugu.