Hrvatski nakladnici 2026. donose pet tematski potpuno različitih knjiga: autobiografsku priču o pčelarstvu i osobnom oporavku Helen Jukes, kultni alpinistički klasik Reinholda Messnera o osvajanju svih osamtisućnjaka, legendarne reportaže Ryszarda Kapuścińskog o ratu, politici i apsurdu povijesti, Rutgera Bregmana koji propituje kako moralno iskoristiti vlastite sposobnosti te Carlla Öhmana o sudbini naših digitalnih podataka nakon smrti. Od pčela do osamtisućnjaka, od rata do algoritama – čitateljski raspon bez zajedničkog nazivnika. Jutarnji

• “What Artists Wear” – Charlie Porter
  Umjetnici i moda – od kombinezona do haute couture, sve je to umjetnički izraz!
• “Art and Fear” – David Bayles i Ted Orland
  Kako prebroditi kreativne krize i ne pobjeći u uzgoj sobnog bilja.
• “The Shock of the New” – Robert Hughes
  Povijest moderne umjetnosti ispričana britkim perom – bez šoka, nema napretka!
• “Subway Art” – Henry Chalfant i Martha Cooper
  Grafiti kao umjetnost, bunt i vizualna poezija – priručnik za ulične Michelangele.
• “The Story of Art” – E.H. Gombrich
  Povijest umjetnosti, ali razumljivo i bez dosade – klasik koji traje.

Journal

Možemo slobodno reći da je glavni argument knjige da čovječanstvo dolazi do velike moći preko stvaranja velikih mreža suradnje, ali način na koji se te mreže stvaraju je problem. Dakle, mreže su problem, a Harari ide i korak dalje pa tvrdi da su informacijske mreže ključna stvar/problem. A uspon AI-ja, umjetne inteligencije, je najveća informacijska revolucija u povijesti. A tu revoluciju ne poznajemo dovoljno dobro i ne možemo kontrolirati njezin razvoj. Postavlja pitanje: Hoće li se AI razviti u diktatora, u nešto što uopće ne možemo pojmiti i iz današnje perspektive zamisliti? O novoj knjizi izraelskog antropologa iz Knjižare Dominović.

Vaclav Smil dosad je napisao više od četrdeset knjiga o temama koje obuhvaćaju energiju, promjene okoliša i stanovništva, proizvodnju hrane i prehranu, tehničke inovacije, procjenu rizika i javnu politiku. Nijedan živući znanstvenik nije napisao više knjiga (o širokom spektru tema) recenziranih u uglednom časopisu Nature. Član je Kraljevskog društva Kanade, a 2010. godine časopis Foreign Policy proglasio ga je jednim od stotinu najboljih mislilaca na svijetu. Britanski The Guardian naziva ga “štreberom nad štreberima”, The Times “ambicioznim i zadivljujućim eruditom”. Ovu je knjigu podijelio u sedam velikih poglavlja u kojima se bavi ljudima, državama, potom strojevima, konstrukcijama i uređajima, zatim gorivima i električnom energijom i na kraju prometom, hranom i okolišem. Najbolje knjige

Najveći postotak čitatelja pročitane knjige ili kupuje (40%) ili posuđuje u knjižnici (37%). Iako se beletristika čita manje nego prije četiri godine, još uvijek je najčitanija vrsta knjiga (58%). Na drugom mjestu je publicistika, kod koje se uočava lagani trend rasta čitanosti (2020: 27%; 2024:34%), slijede stručne knjige (28%) i priručnici (22%), dok strip, dječje knjige i knjige o umjetnosti čita svega oko 8% populacije. Najtraženiji naslov protekle jeseni zasigurno je bio roman Intermezzo, novi naslov s potpisom Sally Rooney, zatim novi roman Dolly Alderton naslovljen Dobar materijal i posljednji Marquezov roman Vidimo se u kolovozu. Od domaćih autora, pri vrhu je novi roman Ante Tomića Nada, a zabilježen je i povratak Hrvoja Šalkovića. Pri vrhu je i hvaljeni roman Kristiana Novaka Slučaj vlastite pogibelji objavljen godinu prije. Velik interes ponovno je privukla i knjiga Atomske navike, kao i nova knjiga o rimskom caru-filozofu Marku Aureliju. Journal

Kada nam netko postavi jednostavna pitanja o globalnim trendovima: koliki postotak svjetskog stanovništva živi u siromaštvu, zašto se broj ljudi u svijetu povećava, koliko djevojčica završava osnovnu školu, sustavno biramo pogrešne odgovore. Toliko pogrešne da će čimpanza, koja odgovore bira nasumice, uvijek bolje pogoditi od učitelja, novinara, dobitnika Nobelove nagrade ili investicijskog bankara’, stoji u opisu knjige na stranicama izdavača. ‘Hans Rosling, vrsni švedski liječnik i statističar, uz pomoć Anne Rosling Rönlund i Olea Roslinga u ‘Faktologiji’ predstavlja novo radikalno objašnjenje zašto se to događa i otkriva deset instinkata koji iskrivljuju našu perspektivu – od naše sklonosti da dijelimo svijet u dvije kategorije (obično na ‘nas’ i ‘njih’) preko načina na koji konzumiramo sadržaje koje nam serviraju mediji (a koji potiču naš strah) do toga kako percipiramo napredak (pri čemu vjerujemo da se većina stvari pogoršava). Naš je problem što smo zapravo nesvjesni svoga neznanja i što predrasude koje nosimo duboko u sebi utječu čak i na naša nagađanja’, dodaju iz VBZ-a. tportal

Zanimljivu raspravu pokrenuo je jedan forumaš na Književnosti: Zamislite da imate veliki prostor na raspolaganju s policama za knjige po vašem izboru, a sredstva su neograničena. Kako bi ona izgledala, koji bi autori bili zastupljeni, kako biste ih rasporedili? (Ako je već nemate definiranu). Što vam je od knjiga toliko dragocjeno da biste ih poželjeli imati na svojim policama, bilo da vas sad privlači za čitanje ili samo da posjedujete knjigu, makar da biste “je čitali nekad kasnije”? Umberto Eco je jednom izjavio kako u svojoj kućnoj biblioteci ima toliko knjiga (više od 50 tisuća), od kojih mnoge ni nije uspio pročitati za života. Kupovanje knjiga da bi ih se ubrzo riješili nakon čitanja je ionako smatrao konzumerističkom navikom, dok bi knjige za stvarne ljubitelje trebale predstavljati nešto više od komoditeta. Kako bi izgledala, ili već izgleda, Vaša kućna biblioteka? Podijeliti i vi svoja viđenja. Forum

Pojam “moći” postoji od pamtivijeka i proučavali su ga mistici, filozofi, a u novije vrijeme svi humanistički znanstvenici. Psihologija i psihoanaliza temeljene su upravo na njemu, čak i ako određeni pristup to ne ističe eksplicitno. Radi se o djelu koje je spoj književnosti, povijesti, psihologije i svega drugog što nas potiče na razmišljanje, a preko njega i razumijevanje svijeta. Index izdvaja nekoliko zakona koji se spominju u knjiz Roberta Greenea (originalno objavljene 1989. a sada u ponovnom valu popularnosti): Ne vjerujte previše prijateljima, uvijek govorite manje nego što mislite da treba, privlačite pozornost svojom pojavom koja je veličanstvenija, tajnovitija i osebujnija od bezlične, neugledne mase, izbjegavajte negativne i nezadovoljne ljude i okružite se pozitivnijima, budite nepredvidivi, ostavite dojam da sve postižete s lakoćom…

U izboru najboljih publicističkih knjiga 2020. sudjelovali su povjesničar Hrvoje Klasnić, urednik i novinar Viktor Vresnik, novinar i komentator Jutarnjeg Robert Bajruši, književnik i književni kritičar Nenad Rizvanović, profesor na Katedri za komparativnu književnost Tomislav Brlek, novinarka Jutarnjega Karmela Devčić te povjesničar Tvrtko Jakovina. Među raznolikim naslovima u nekoliko se sudionika ponavljaju Tim Bouverie s Politikom popuštanja Hitleru, Michael Martens s Vatrom u vatri: Ivo Andrić, Thomas Piketty s Kapitalom i ideologijom, Nataša Mataušić s Dianom Budisavljević, Benjamin Moser sa Sontag: Život i djelo te Stefan Gužvica s djelom Prije Tita – Frakcijske borbe u Komunističkoj partiji Jugoslavije 1936.-1940., a i jedan od sudionika Tvrtko Jakovina s knjigom Budimir Lončar. Jutarnji list

Punokrvna Vujčićeva strategija priče o Kazalištu Ulysses od prvih stranica je oblikovana poput „ejzenštejnovske“ montaže ljudi (od megastarova do pozadinaca u backstageu), predstava, fikcije, društvenog i političkog konteksta… Izmjenama stanja u kojima se, odrastajući nalazio, strastveno montirajući tužne (napose preranom smrću oca Borislava, velikog dramatičara i prozaika, kojemu je knjiga i posvećena), smiješne, melankolične i zaljubljene dane, Borna sugestivno svoje najintimnije impresije ugrađuje u nasljedstvo svih nas. Telegram