Iako se kroz posljednja dva desetljeća bilježi institucionalna devalvacija u sustavu prijenosa znanja na visokoškolskoj razini, država je olakšala osnivanje ustanova tog tipa, a sustav kontrole kvalitete ne funkcionira. Teško je govoriti o pouzdanoj kvaliteti prenesenog znanja koje je očito više postalo nešto kao lukrativna tržišna roba. No pored tolikih sveučilišta, u RH danas radi i 31 veleučilište, dakle, više nego jedno po županiji. Dodatan je problem što su javna veleučilišta i dio privatnih pod direktnim utjecajem vladajuće politike. Budući da su potpuno izvan fokusa javnosti nejasna je kvaliteta tih institucija. Broj visokih učilišta je prevelik s obzirom na broj studenata, ali i u odnosu na količinu kvalitetnog nastavnog kadra. Manja sveučilišta i veleučilišta nerijetko opstaju honorarnim ‘tezgarenjem’ nastavnika s većih učilišta, ali i popunjavanjem kadrom slabije znanstvene i nastavničke kompetencije. Na taj način ukupna kvaliteta sustava pada. DW
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Oxford ponovno prvi na listi najboljih sveučilišta
Obrazovanje ulazi u novu digitalnu eru – studenti diljem Europske unije i Ujedinjenog Kraljevstva uskoro će imati priliku pohađati nastavu u metaverzumu, virtualnom prostoru koji spaja stvarni i digitalni svijet. Meta, tehnološki div iza Facebooka i Instagrama, objavio je osnivanje prvih ‘digitalnih blizanaca’ sveučilišta u Europi. Ta virtualna sveučilišta omogućit će studentima istraživanje, socijalizaciju i pohađanje nastave na daljinu, i to u okruženju koje izgleda poput njihova stvarnog kampusa. Uz pomoć VR slušalica ili računala, studenti mogu aktivno sudjelovati u projektima na način koji nije moguć putem Zooma ili drugih platformi za video konferencije. Nastava uključuje interaktivne terenske izlete, simulacije, pa čak i eksperimente iz kemije – sve vođeno od strane profesora u realnom vremenu ili putem “asinkronih zadataka” – opisuju. tportal
Ako pak zbrojimo prijediplomske i diplomske programe, u Hrvatskoj su u ponudi ukupno 1734 studijska programa koje je u ovoj akademskoj godini moglo pohađati ukupno 41 tisuća novih studenata. S druge strane, broj potencijalnih studenata kontinuirano se smanjuje uslijed smanjenja broja stanovnika i odlaska naših studenata na tudij u druge države. Ili će se broj studijskih programa i visokih učilišta morati smanjivati ili će se morati mijenjati sustav financiranja visokih učilišta – ili povećati broj studenata i sve pet. Ove akademske godine u Hrvatskoj je studij upisalo svega 210 studenata s državljanstvom zemalja članica EU-a i 245 studenata iz ostalih zemalja. Složit ćete se, s obzirom na 14 tisuća nepopunjenih studijskih mjesta, broj upisanih stranih studenata sve je samo ne zadovoljavajući.
Našoj imigracijskoj politici posve je prihvatljivo i čak poželjno da uvozimo na desetke tisuća nisko obrazovanih Indijaca, Pakistanaca i Nepalaca na privremeni rad koji će se s vremenom pretvoriti u trajni boravak u zemlji, ali joj nije nimalo poželjno da u zemlju uvozimo ljude koji će plaćati školarine našim sveučilištima, koji će dodatno u zemlji trošiti svoj dohodak na razne osnovne životne potrebe i koji jednog dana mogu postati dio kontingenta ponude visokoobrazovane radne snage u zemlji. Maruška Vizek za tportal.
Na popisu 10 najboljih sveučilišta za 2025. godinu dominiraju američka i britanska. Njima uz bok tu su još švicarsko sveučilište ETH Zurich koje je na 7. mjestu i National University of Singapore (NUS) na 8. mjestu. HRT
Prema najnovijem istraživanju javnog istraživačkog centra Webometrics iz Španjolske, među 1.000 najboljih sveučilišta u svijetu nalaze se četiri iz zemlje regije. Najbolje rangirano u regiji je Sveučilište u Ljubljani (286. mjesto), slijedi Sveučilište u Zagrebu (479.), Sveučilište Beogradu (536.) i Sveučilište u Novom Sadu (886.). Harvard je najbolje sveučilište na svijetu. N1
20 najprestižnijih europskih ekonomskih sveučilišta
Javna sveučilišta trebaju duboku reformu jer svoju misiju vide preusko, fokusirano samo na obrazovanje i istraživanje, a ne na gospodarski razvoj, kaže Burton H. Lee, profesor sa sveučilišta Stanford, koji je gostovao na forumu u Osijeku. Dodaje i kako bi hrvatske tvrtke morale više ulagati u IT i softver, koristiti društvene mreže za prodaju i marketing. Jutarnji
“Već mjesec dana svijetom se širi studentski bunt, sve masovniji i odlučniji. Žarišta otpora množe se, zanimljivo, isključivo u ‘razvijenim’ državama, ondje gdje su vlade navodno – za razliku od ruinirane kapitalističke (polu)periferije – uspješno nadvladale ekonomsku krizu”, piše Boris Postnikov na Novosti. “Zahtjevi se ponešto razlikuju od zemlje do zemlje i od fakulteta do fakulteta, ali temeljni su ciljevi isti: zaustavljanje komercijalizacije i birokratizacije visokog obrazovanja.”