Velika američka analiza objavljena u časopisu Sleep Advances pokazuje da je kronični manjak sna, odmah iza pušenja, jedan od najsnažnijih prediktora kraćeg očekivanog životnog vijeka. Usporedbom svih američkih okruga utvrđeno je da područja s većim udjelom ljudi koji spavaju manje od sedam sati žive kraće, čak i kada se u obzir uzmu prehrana, tjelesna aktivnost, pretilost i socioekonomski faktori. Studija sugerira da san treba tretirati kao ravnopravan, četvrti stup javnog zdravlja. Igor Berecki za Bug

Nesanica je raširen poremećaj spavanja koji uzrokuje umor, nervozu i smanjenu koncentraciju. Često traje tjednima, a stres, tihi vrtlog misli i poremećaji poput apneje pogoršavaju problem. Liječenje se ne svodi na čarobne tablete – dugoročno pomažu kognitivno-bihevioralne metode, pravilna rutina, isključivanje ekrana prije spavanja, zapisivanje briga i tehnike disanja poput 4-7-8. Krevet treba koristiti samo za spavanje, a ako nesanica traje dulje od tri tjedna, preporučuje se stručna pomoć. Cilj je razbiti strah od noći i vratiti san, energiju i kvalitetu života. HRT

Buđenje između 3 i 5 ujutro može signalizirati stres, hormonsku neravnotežu ili probleme s plućima i jetrom, tvrde stručnjaci i tradicionalna kineska medicina. Tada su pluća energetski najaktivnija, a tijelo obrađuje emocije i detoksicira se. Preporučuju se vježbe disanja, izbjegavanje kasne hrane, alkohola i kofeina te boravak na dnevnom svjetlu. Ako se stalno budite u to doba, možda nije slučajno — već vam tijelo šapće (ili viče) da mu treba pomoć. tportal

Žene prosječno spavaju 15–20 minuta dulje od muškaraca, no češće pate od nesanice i imaju dvostruko veći rizik od njezine pojave. Kvalitetu sna narušavaju hormonalne promjene tijekom ciklusa, trudnoće i menopauze, ali i psihosocijalni čimbenici poput stresa, anksioznosti i dnevnih obaveza. Hormonalni disbalans smanjuje duboke faze sna, a povećani kortizol otežava opuštanje. Iako više spavaju, žene se zbog isprekidanog sna i mentalnog opterećenja često osjećaju umorno tijekom dana. tportal

Nesanica, apneja, mjesečarenje, prekidi sna…, samo su neki od poremećaja spavanja s kojima se mnogi susreću. Istraživanja su pokazala da čak 10 posto populacije pati od nesanice, a to znači kako je ona vrlo važan javnozdravstveni problem. Loše spavanje utječe na svakodnevno funkcioniranje, dovodi do smetnji raspoloženja ili koncentracije. Poremećaji spavanja predstavljaju rizik za razvoj demencije, depresije, kardiovaskularnih i malignih bolesti te povećavaju rizik od infektivnih bolesti. Duljina spavanja i naš individualni cirkadijani ritam određeni su genima, ali i brojni vanjski faktori mogu djelovati na duljinu i kvalitetu spavanja. Stres, konzumacija stimulusa poput kave, energetskih pića, marihuane i nikotina te upotreba ekrana prije spavanja mogu odgoditi uspavljivanje te dovesti do učestalog buđenja i površnog spavanja. Vrlo je važno osigurati dobre uvjete za spavanje, važno je da je soba u kojoj spavamo mračna, zvučno izolirana, a temperatura između 18 i 20 stupnjeva. Bitno je da su madrac i jastuk udobni, da nas ne bude bolovi radi neudobnog kreveta.  Revija HAK

Popularni savjet za nesanicu, brojanje ovaca, intrigira ljude stoljećima. No, zašto baš ovce? Legenda kaže da su srednjovjekovni pastiri koristili ovu tehniku da bi lakše utonuli u san. Unatoč dugogodišnjem mitu, studija iz 2002. pokazala je da brojanje ovaca ne djeluje kod svih. Znanstvenici preporučuju upotrebu mašte za opuštanje, zahvalnost i ponovno proživljavanje lijepih trenutaka kako bi se lakše zaspalo. Kontrola brige i razmišljanje o rješenjima također mogu pomoći u borbi protiv nesanice. (N1)

Švicarski i njemački znanstvenici proučavali su utjecaj boja svjetla na ljudski biološki ritam te otkrili da dosadašnji savjeti o izbjegavanju plavog svjetla prije spavanja sada dolaze pod pitanje. Istraživanje, objavljeno u časopisu Nature Human Behavior, pokazalo je da percepcija boje svjetla ne utječe na trajanje ili kvalitetu spavanja, već na budnost i odgađanje odlaska na počinak. Ovo istraživanje može potaknuti promjene u pristupu osvjetljavanju okoline i korištenju digitalne tehnologije u večernjim satima. Budući zasloni možda će nam jednog dana omogućiti prebacivanje u noćni način rada koji ne percipiramo u toplijim tonovima. Tehnološki je, kažu istraživači, moguće smanjiti proporcije kratkih valnih duljina čak i bez podešavanja boja na zaslonu, no to zasad nije implementirano u komercijalne zaslone. (Bug)

Nedovoljno spavanja povezano je s mnogim zdravstvenim problemima, od depresije, razdražljivosti, iscrpljenosti, poremećaja prehrane do kardiovaskularnih bolesti. Evo šest trikova koji pomažu ako ne možete zaspati:

• Napišite popis obaveza za sutradan – istraživanje je pokazalo da je ispisivanje obveza za sljedeći dan pomoglo ljudima da zaspu devet minuta brže od ljudi koji su pisali o zadacima koje su obavili tog dana.
• Ustanite iz kreveta i obavite neki zadatak – ostati u krevetu i pokušati zaspati loša je ideja jer bi to moglo istrenirati vaš mozak da poveže vaš krevet s nesanicom i brigom, što će s vremenom samo pogoršati problem.
• Čitajte knjigu prije spavanja, ali ne previše uzbudljivu –  čitajte nešto lagano što će vaše misli odmaknuti od briga.
• Slušajte podcast ili audioknjigu –  pronađite temu koja nije previše uzbudljiva ili uznemirujuća.
• Slušajte umirujuće zvukove iz prirode ili meditativnu glazbu kako biste se opustili i zaboravili na brige.
• Usredotočite se na svoje disanje: udah, izdah, udah, izdah… Duboko, sporo disanje usporava otkucaje srca, što može biti korisno ako ste tjeskobni.
• Vođene meditacije – možete koristiti aplikacije ili YouTube videozapise, ali prvo ih vježbate tijekom dana. Ako meditacije postanu nešto što radite samo kad ne možete spavati, to može biti kontraproduktivno. 24sata

U ovome razdoblju godine često ljudi pate od nesanice, a za to su “krive” upravo neke od stvari koje ga čine tako privlačnim – duži dan i više temperature. Ovaj uzrok nije tako banalan, barem to smatraju znanstvenici jer, kako tvrde, ova naša osjetljivost ima svoje uzroke u dalekoj prošlosti. Dio našega evolucijskog naslijeđa je upravo kod upisan u naš DNK koji smo naslijedili od predaka koji su živjeli po špiljama, u kojima je bilo mračno i hladno kada bi se ugasilo ognjište. Takvi su uvjeti tisućama godina uvjetovali ljudskome mozgu da proizvodi melatonin, hormon sna, koji osigurava kvalitetan odmor. Ako je prevruće i ako nam je tjelesna temperatura previsoka, melatonin ne može sniziti temperaturu, i to nam otežava ne samo zaspati, već i spavati cijelu noć. Green

Nesanica traje godina i teško je se riješiti