U brazilskoj državi Pará provodi se sustav označavanja svake krave dvjema ušnim oznakama – serijskim brojem i čipom – kako bi se pratio njezin cijeli životni put. Cilj je spriječiti ilegalno krčenje Amazone, često povezano sa širenjem pašnjaka. Sustav omogućuje usporedbu kretanja stoke sa satelitskim snimkama, uz smanjeni rizik prijevara jer se oznake ne mogu ponovno koristiti. Inicijativu podupiru stočari, država i mesna industrija, a plan je da bude obvezna do 2027. Ako uspije, model bi mogao postati globalni alat za transparentnije i održivije mesne lance. Agroklub

Deseci pripadnika starosjedilačkih zajednica probili su se u prostor COP30 summita u brazilskom Belemu, sukobivši se sa zaštitarima i zahtijevajući konkretnu klimatsku akciju te zaštitu amazonskih šuma. Nosili su transparente s porukama „Naša zemlja nije na prodaju“ i „Ne možemo jesti novac“. Dva zaštitara su lakše ozlijeđena, a prosvjednici su se ubrzo razišli. UN i brazilske vlasti pokrenule su istragu incidenta. Predsjednik Lula da Silva ranije je istaknuo važnost starosjedilačkih zajednica u očuvanju Amazone i njihov većeg uključivanja u klimatske pregovore. tportal

Biden je prvi američki predsjednik koji je posjetio Amazonsku prašumu

Početak kišne sezone očekivao se u listopadu, ali padalina nije bilo ni na koncu studenog. Sušu je pogoršao vremenski fenomen El Niño koji pojačava učinak klimatskih promjena. Prema nekim procjenama, suša Godzilla ubila je 2015. godine 2.5 milijardi stabala i biljaka u jednom manjem dijelu šume. Situacija bi mogla postati još puno gora. Osim što je prašuma biološki svjetski hotspot, procjenjuje se da se u njoj skladišti 150 milijardi tona ugljika. Uskoro bi, strahuju neki, mogla postati savana. Naime, Amazonija funkcionira kao zasebni vremenski sustav. Uništi li se dio šume, sustav bi se mogao pokvariti. A tada možda neće biti povratka. Jutarnji

Deforestacija najveće svjetske prašume nastavlja se te u odnosu na protekla dva mjeseca ubrzava, piše Index.hr. Iako je brazilski predsjednik Bolsonaro obećao da će do 2030. potpuno stati na kraj deforestaciji, ona trenutno bilježi rekordno širenje, što bi moglo rezultirati klimatskom katastrofom, javlja državni istraživački institut – INPA. U prva četiri mjeseca izgorjelo je svega 1157 km²  površine prašume, što je oko 4% manje nego u istom razdoblju prošle godine, no zabrinjavajući je podatak da je u travnju izgorjelo 43% više površine nego prethodni mjesec. Amazonska prašuma i druge tropske šume upijaju između 90 i 140 milijardi tona ugljika i tako doprinose stabilizaciji svjetske klime, dok su prokrčene šume najveći izvor stakleničkih plinova. Brazil je pod snažnim međunarodnim pritiskom da uništavanju prašume stane na kraj, a američka administracija nudi i financijsku pomoć.

Uredba brazilskog predsjednika o zabrani spaljivanja šume radi dobivanja poljoprivrednih površina, koja bi trebala pridonijeti zaustavljanju širenja požara u Amazoniji, stupila je na snagu i trajat će dva mjeseca, ali mnogi sumnjaju u njezin uspjeh. Zašto? Proteklog vikenda na teren je poslana brazilska vojska – 18 zrakoplova i 3.900 ljudi – bez nekog većeg učinka.

U Amazoni je od početka ove godine zabilježeno rekordnih 72.000 požara, što je 83% više nego u istom razdoblju lani (BBC), a aktualni su požari toliko jaki da je NASA iz svemira snimila njihov dim. I na zemlji je problem – u ponedjeljak je dim bio prekrio Sao Paulo. Požara je više – zbog krčenja šuma.

Jair Bolsonaro je kontrolu okoliša i Amazone, kao i stvaranje novih autohtonih rezervata prebacio na ministarstvo poljoprivrede, kojim vladaju moćne interesne skupine koje se bave agrarnim poslovanjem. Izgleda da mu je ovo jako važno jer je odluku donio samo nekoliko sati nakon što je preuzeo dužnost predsjednika. Silas Malafia, pastor i bliski prijatelj Bolsonara, kaže da bi razvijene zemlje, koje su stoljećima sjekle svoje vlastite šume, trebale platiti Brazilu ako žele da očuva amazonsku prašumu: “Zar ćemo sada paziti na sve što postoji jer su gringosi uništili ono što su imali?”. Index / Guardian…

Uništavanje šuma u brazilskoj Amazoni dosegnulo je ove godine svoj vrhunac u posljednjih deset godina, ponajviše uzrokovano ilegalnom sječom šuma i prodiranjem poljoprivrede u džunglu – 7900 kilometara četvornih šuma. No, moglo bi biti još gore – nedavno je izabran novi predsjednik Brazila Jair Bolsonaro, kojemu je glavna politička baza upravo sektor poljoprivrede. Brazilska agencija za zaštitu okoliša već ga je žestoko kritizirala. BBC, Index…

Skrivena duboko usred Amazone u Peruu, nalazi se nevjerojatna kipuća rijeka Shanay-timpishka. Voda u njoj toliko je vruća (oko 90 stupnjeva Celzijevih) da doslovno skuha svaku životinju koja padne unutra, a isto bi se dogodilo i čovjeku. Atlas Obscura donosi priču o tom nevjerojatnom mjestu, a YouTube o znanstveniku koji čuva rijeku.