Međunarodna svemirska postaja približava se kraju svog vijeka, a NASA planira njezinu kontroliranu deorbitaciju do 2030. godine uz pomoć SpaceX-a. Ulogu nasljednika preuzimaju privatne kompanije – među njima Vast, koji u suradnji sa SpaceX-om 2026. planira lansirati Haven-1, prvu privatnu svemirsku postaju. Riječ je o manjem modulu namijenjenom četveročlanim posadama i istraživačkim misijama, uključujući farmaceutska i biomedicinska istraživanja. Haven-1 simbolizira prijelaz orbitalne infrastrukture iz državnog u privatni sektor, otvarajući put komercijalizaciji svemira i novoj eri svemirskih stanica. tportal

Nakon više od 20 godina u orbiti, Međunarodna svemirska postaja (ISS) bit će umirovljena 2030. kontroliranim rušenjem u Pacifik. NASA i SpaceX će pomoću posebno modificiranog Dragona usmjeriti postaju prema ‘Point Nemu’, gdje će većina izgorjeti u atmosferi. ISS, vrijedan 160 milijardi dolara, dosegao je kraj radnog vijeka, a popravci su preskupi. Umjesto pokušaja spašavanja, odlučeno je za sigurnu deorbitaciju. ISS ostaje simbol međunarodne suradnje i znanstvenog napretka, a njezina tehnologija pomoći će budućim misijama na Mars i dalje. tportal

Međunarodna svemirska postaja napravila 150000. krug oko Zemlje

Tijekom 24-satnog Starlinerovog leta do svemirske postaje koja kruži oko Zemlje na visini od oko 386 kilometara, na letjelici je četiri puta istjecao helij i otkazalo je pet potisnika zbog čega je pristajanje na postaju kasnilo. U postignuća misije upisati se može to što je Wilmore preuzeo ručne kontrole i testirao upravljanje letjelicom, opća sigurnost misije i autonomno pristajanje letjelice na postaju. U danima koji dolaze letjelica treba pokazati da se može odvojiti od ISS-a, više manevrirati i vratiti se sigurno na Zemlju. HRT

Međunarodna svemirska stanica – ISS – spomenik je jedne ere, optimističnog pogleda u budućnost koji je vladao nakon završetka hladnog rata i pada željezne zavjese. Zašto je tako teško održati svemirsku stanicu u orbiti u nedogled? Zašto ISS ne bi ostao u svemiru i služio kao muzej ili bio nadograđivan i popravljan kao Tezejev brod? Odgovor je vrlo jednostavan i prozaičan – zamor materijala. Uz 15,5 orbita oko Zemlje svakoga dana, ISS se 15 puta dnevno prži na suncu, a potom 15 puta dnevno ledi u hladu. Svaka promjena dan-noć znači novo širenje ili stezanje nosive strukture i komponenata stanice, 465 puta svakog mjeseca, gotovo 170.000 puta svake godine. Kritičari tvrde kako će NASA za ono što ima danas uz vlastitu stanicu plaćati više, a dobiti manje. NASA-ini astronauti bit će podstanari u orbitalnim laboratorijima privatnih poduzetnika. To javno-privatno partnerstvo već je počelo funkcionirati na polju transporta astronauta i dostave zaliha i opreme.  Novosti

“Kada si u svemiru, osjećaš se još povezaniji sa Zemljom. Na neki način zagrliš ju svakih 90 minuta. I osjećaš se još motiviraniji da učiniš nešto u vezi problema s kojima se Zemlja suočava”, kaže astronautkinja Europske svemirske agencije (ESA) Samantha Cristoforetti, prva Europljanka koja je bila zapovjednica Međunarodne svemirske postaje. Ona je i druga žena u povijest koja je odradila svemirsku šetnju te prva Europljanka koja se šetala svemirom. Na svemirskoj postaji odradila je dvije misije, 2014. i 2022. godine. “Svemir nije samo tamo gore, nego je među nama. Esencijalni je dio svakodnevnog života. Uzimamo ga zdravo za gotovo, no on je utkan u tkivo modernog društva. Uzdamo se u svemir da nam omogući razne usluge kao što su promatranje Zemlje, praćenje klimatskih promjena, televizijski prijenos, internet i financijske transakcije”, izjavila je Cristoforetti. Svemirska industrija ima važnu ekonomsku ulogu, procjenjuje se da će vrijediti trilijun dolara do kraja 2030-ih. “Svemir je pogon transformacije naše industrije i strateška komponenta naše ekonomske i industrijske suverenosti”, ističe astronautkinja. H-alter

NASA-inom astronautu Joshu Cassadi trebale su samo dvije riječi da sažme veličanstveni portret Zemlje snimljen s Međunarodne svemirske postaje: ‘Apsolutno nestvarno.’ Snimljen prizor prikazuje Zemlju koja naizgled visi naglavce sa zelenom svjetlosnom predstavom aurore koja pleše duž ruba planeta. Bijele točkice na planetu gradska su svjetla, dok kadrom dominira vrlo aktivna aurora. Sjajni objekti nalik na mačeve staničini su solarni paneli, Tportal

Fly through the International Space Station with astronaut Reid Wiseman at 18,000mph. pic.twitter.com/ZcPLSzuaNs

— Wonder of Science (@wonderofscience) January 19, 2020

Privatnim astronautima bit će dopušten let na postaju najranije od 2020. godine, misije bi trajale do 30 dana, a u planu su dvije ovakve privatne misije godišnje. I za turiste će vrijediti strogi medicinski standardi i pravila obuke NASA-e, a prevozit će ih SpaceX i Boeing. Spavanje na ISS-u se dodatno plaća – 35.000 dolara noć.