Iako politika i lobiranje ima utjecaja na izbor Borisa Vujčića kao potpredsjednika Europske središnje banke, on tamo neće predstavljati Hrvatsku. Njegova uloga nadrasta nacionalne okvire. Za vrijeme Vujčićeve karijere u vrhu HNB-a od 2000. Hrvatska je jedina država, pazite, jedina od današnjih članica europodručja u kojoj vlada nije morala intervenirati radi spašavanja neke značajne banke. Hrvatske banke već četvrt stoljeća imaju jednu od najviših kapitalizacija i likvidnosti u Europi. To je ozbiljan rezultat koji se itekako broji. Tu je i uvođenje eura koje je kod nas urađeno bez greške. Hrvatska danas ima kamatne stope na neke vrste kredita (npr. stambene) niže nego u Austriji i Njemačkoj. Iako to nije zasluga samo Vujčića i HNB-a, ulazak Vujčića u glasovanje na eurogrupi s takvim rezultatom nikoga od ministara financija nije ostavio ravnodušnim. Velimir Šonje za Ekonomski lab.

Vujčić je u finalnom krugu izbora pobijedio finskog protukandidata Ollija Rehna, čime je praktički osigurao jednu od najprestižnijih pozicija u svijetu europskih financija. Time će, vrlo je izgledno, napustiti guvernersku fotelju prije isteka svog trećeg mandata, koji mu je Hrvatski sabor povjerio u srpnju 2024. godine. Njegov vjerojatni odlazak u Frankfurt predstavlja vrhunac karijere tijekom koje je Hrvatsku proveo kroz proces pristupanja Europskoj uniji, a potom i kroz zahtjevan proces uvođenja eura, što ostaje njegovo ključno postignuće i ostavština na čelu HNB-a, na kojem je od 8. srpnja 2012. naslijedivši Željka Rohatinskog. Poslovni… Novi posao ga čeka od 1. lipnja ove godine (Index)

Europska središnja banka (ECB) namjerava zadržati postojeće kamatne stope barem do sredine 2020. Ključna kamatna stopa zadržana je na nula posto i nepromijenjena je od ožujka 2016. godine.

Guverner Europske središnje banke Mario Draghi ulazi u posljednju godinu svog osmogodišnjeg mandata, a zamijenit će ga netko puno stroži, sa sjevera, moguće Finac, Nijemac ili Nizozemac koji će donijeti odmak od politike jeftinog novca. Budući da će se povoljne kamatne stope zadržati do ljeta 2019., pred nama je zadnja godina u kojoj Hrvatska vlada može nešto učiniti da ublaži udar rasta cijena kapitala na privatni sektor i na državu. Večernji…

Poslovni analizira najave Europske središnje banke i američkog FED-a da će početi smanjivati otkup obveznica što će dovesti do vala skupljeg zaduživanja, što će pogoditi i Hrvatsku. Postupno smanjenje ECB-ovih kupnji na mjesečnoj razini očekuje se u prvoj polovici 2018. godine, što bi posljedično moglo gurnuti prinose na 10-godišnju njemačku obveznicu prema višim razinama, a i hrvatski će prinosi također slijediti uzlazni trend. Inače, Europska središnja banka (ECB) drži u svojoj bilanci 4,5 bilijuna dolara imovine, najviše što je neka središnja banka ikada posjedovala, američke Federalne rezerve i Banka Japana drže svaka po 4,4 bilijuna dolara.

Europska središnja banka: 2016. najbolja godina nakon krize

Europska središnja banka smanjuje sve kamatne stope i povećava za trećinu količinu vrijednosnih papira koje kupuje na mjesečnoj razini, odluka je održanog Vijeća. Kako bi pojačala pozajmljivanje, potrošnju i inflaciju ECB je ovaj put napravila veći od očekivanja koktel akcija. Predsjedavajući ECB-a Mario Draghi ovim za tržišta iznenađujućim potezom “nastoji otkloniti opasnost od prijetnji deflacije u eurozoni” Vijeće ECB-a smanjilo je kamate na depozite za 10 postotnih bodova sa minus 0.3 na minus 0.4 posto, a referentnu kamatnu stopu na nula posto. Količina vrijednosnih papira povećava se na 80 milijardi eura mjesečno, počevši od travnja. Irish Times, Seebiz

Iako su tržišta kapitala u Europi u petak zabilježila blagi rast do 0,5 posto, analitičari uglednog Bloomberga ističu kako se može očekivati da će listopad polučiti najveći rast dioničkih tržišta od 2009. Zasluge pripisuju politici Europske središnje banke koja otpušta novac na tržište, ali upitno je koliko dugo Mario Draghi može gurati tržišta prema naprijed. Ulagači su još skeptični prema dugoročnom rastu jer europske kompanije i dalje bilježe pad dobiti. Hrvatsko tržište kapitala prati europske trendove, ali znatno sporije. Crobex je tako u mjesec dana ojačao za samo 2,5 posto. Večernji, marketpulse.com

Bojeći se da mjere štednje u Grčkoj ne dovedu do vojnog puča, bivši je premijer Papandreu u studenome 2011. smijenio cijeli vojni vrh. To ga nije spasilo, jer su ga mjesec dana kasnije smijenili najviši dužnosnici EU, i to pozadinskim pučem kojeg je orkestrirao bivši šef Europske komisije Jose M. Baroso, prema pisanju Financial Timesa i Telegrapha. Na mjesto demokratski izabranog premijera doveden je bankar Lucas Papademos, dužnosnik Europske središnje banke (ESB). Slično se dogodilo Italiji, kad je šef ESB-a uskratio financijsku pomoć sve dok Berlusconi nije odstupio, pa ga je zamijenio bankar ESB-a Mario Monti. Novi list

Europska središnja banka (ECB) objavila je da će hitne pozajmice grčkim bankama zadržati na aktualnoj razini, čime je ostavljena otvorena mogućnost političkog rješenja kojim bi se izbjegla kriza grčke ekonomije. ECB je, međutim, dodao da je u bilo kojem trenutku „spreman ponovno razmotriti svoju odluku“. T-Portal