Svima – a pod ‘svi’ mislimo na stranke i medije – su puna usta domaćih izbora, koalicija i kombinacija. Nitko da se malo detaljnije posveti europskim izborima koji se također održavaju iduće godine. Logično bi bilo da se već sada bruse koplja i sablje pred nacionalni predizborni boj za sjajne plaće i brojne nevidljive legalne privilegije u Bruxellesu i Strasbourgu. Međutim ovdje – nitko ništa. Nema ni vidljivih aspiranata, kamoli suprotstavljenih protukandidata za 12 hrvatskih mjesta u Europskom parlamentu. Čuo sam davno, prije lijepa dva desetljeća, teoriju prema kojoj stranke u europarlament rado šalju likove koji su im, hm, „pain in the ass“ na domaćem terenu. Hrvatska se, rekao bih, ne uklapa u taj kalup: mi kandidiramo ili anonimne „mlade lavove“ (HDZ), ili provjereno aktivan kadar (SDP plus, ne smijem je zanemariti, mada dijelimo tek dva do tri promila političkih stavova, Ruža Tomašić) ili pak puke slučajnike na rubu čudaštva. Vrijedilo bi napraviti anketu među vodstvima ovdašnjih stranaka s pitanjem, otprilike: „mislite li se uopće kandidirati na euroizborima dogodine i, ako mislite, koga ćete staviti na stranačku listu“? Čini mi se da se izbori za Europski parlament već i sad shvaćaju sasvim dovoljno neozbiljno, pa čemu da se onda i ja sprdam s njima? Renato Baretić za tportal.
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Automobilska industrija, koja zapošljava 14 milijuna ljudi i čini preko 7% BDP-a EU-a, suočava se s izazovima zbog sporije prodaje električnih vozila i konkurencije kineskih EV proizvođača. Europski zastupnici imaju podijeljena mišljenja o Zelenom planu: neki, poput Hildegard Bentele, traže fleksibilnost u smanjenju CO2, dok Sara Matthieu kritizira autoindustriju zbog nevoljkosti da zabrani motore s unutarnjim izgaranjem do 2035. Većina parlamentaraca ipak se slaže da je nužno zaštititi europsku industriju od subvencionirane strane konkurencije. Revija HAK
Bruto plaća zastupnika u EU parlamentu iznosi 10.075 eura mjesečno, tj. oko 7850 eura neto. To se financira iz proračuna Parlamenta, tj. proračuna EU. Uz to svaki zastupnik ima pravo na 4950 eura mjesečno za plaćanje troškova ureda u matičnoj državi, što se odnosi na troškove najma, opremanja i zaposlenih u tom uredu. Putni troškovi su također pozamašni. Pokrivaju se troškovi službenog puta do određene razine prema prijeđenim kilometrima. Za povratni put iz Bruxellesa u Zagreb imaju pravo na nadoknadu troškova od 343 eura. Troškove cestarine, prtljage i rezervacije također plaća EU zasebno. Nakon što uđu u EU parlament, zastupnici se više ne trebaju bojati ni za mirovine jer imaju pravo na dodatnu mirovinu (uz standardnu, koju su već zaradili u matičnoj državi) u iznosu od 3.5 posto svoje plaće za svaku punu godinu na dužnosti. Branimir Perković za Index.
Unatoč tome što su obećavali veliku borbu za promjene unutar EU i što su za to bili dobro plaćeni, podaci o aktivnosti hrvatskih eurozastupnika otkrivaju da su upravo Ladislav Ilčić (HRAST), Mislav Kolakušić (Nezavisni) i Ivan Vilibor Sinčić (ŽZ) bili među najneaktivnijim predstavnicima Hrvatske. Sva tri su bili poznati kao veliki kritičari EU i njenog funkcioniranja, a izborom su dobili priliku da se za svoje ideje bore iznutra. Za to su čak bili nagrađeni pozamašnim primanjima, osnovnom plaćom od oko 9 tisuća eura bruto (koja je rasla, pa je trenutno 10 tisuća eura bruto) uz brojen druge dodatke, troškove ureda i slično. Javni podaci pokazuju da je njihova aktivnost u Europskom parlamentu u zadnje četiri i pol godine bila jako niska. Hrvatski eurozastupnici se ne izdvajaju po velikom broju aktivnosti, dapače. Najaktivniji među njima nisu ni blizu najaktivnijih među drugim državama. Posebno to vrijedi za one koji su najavljivali da će reformirati EU, kao što su Ilčić, Kolakušić i Sinčić. “Reformatori” su mogli napraviti puno više ili bar pokušati napraviti. Imali su dovoljno vremena te više nego dovoljno financijskih sredstava, ali njihova aktivnost pokazuje da se nisu previše naradili. Index
Hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan održala je u Kući Europe konferenciju za medije o rezultatima završnih pregovora o zakonu o osnaživanju potrošača u zelenoj tranziciji. Kaže da je došao kraj ugrađenim kvarovima uređaja, a oni koji će kršiti zakon o osnaživanju potrošača bit će suočeni s kaznama od minimalno četiri posto prometa. Dio oko kojeg se vodila najveća rasprava je bio zabrana ugrađenih kvarova uređaja jer su pojedine države članice htjele zaštititi svoju industriju. Borzan kaže da tu nije bila spremna ni na kakve kompromise jer ako vrata ostanu malo odškrinuta, industrija će naći načina da zaobiđe pravilo. Poslovni
Ističe se da će sada biti lakši pristup obnovi i da će se na svaki uloženi euro vratiti osam eura koristi. Sve je ovo ključno za borbu protiv klimatskih promjena i gubitka bioraznolikosti, te u smanjenju rizika po prehrambenu sigurnost. Nacrt zakona ne nameće stvaranje novih zaštićenih područja u EU niti blokira novu infrastrukturu za obnovljive izvore energije, jer su dodali novi članak koji naglašava da su takve odluke u velikoj većini u javnom interesu. Podržan je prijedlog Komisije da se do 2030. godine uvedu mjere koje pokrivaju najmanje 20 posto svih kopnenih i morskih područja u EU. Primjenjivat će se u slučajevima kada Komisija dostavi podatke o potrebnim uvjetima za jamčenje dugoročne prehrambene sigurnosti i kada zemlje EU kvantificiraju područje koje je potrebno obnoviti kako bi se postigli ciljevi za svaki tip staništa. Predviđa se mogućnost odlaganja ciljeva pod izuzetnim socioekonomskim posljedicama. Agroklub
Bivša potpredsjednica Europskog parlamenta Eva Kaili jedna je od četiri osobe u pritvoru koje belgijsko državno odvjetništvo tereti za “sudjelovanje u kriminalnoj organizaciji, pranju novca i korupciji”. Ona je izbačena iz stranke i lišena potpredsjedničke dužnosti nakon podizanja optužnice za primanje mita od Katra. U priopćenju objavljenom na internetu Misija Katra pri EU-u nazvala je optužbe “neutemeljenima”, navodeći da se radi o „ozbiljnim dezinformacijama”. Deutsche Welle
Europski parlament izglasao je uredbu kojom će na baterijama morati pisati trajanje, a proizvođači će u budućnosti morati proizvoditi mobitele kojima se baterija lako može zamijeniti. Uredba treba stupiti na snagu najkasnije do 2024. godine, a do tada proizvođači imaju vremena da se prilagode na nova pravila. Index…
Europski parlament ima novu predsjednicu, Robertu Metsolu. Konzervativna političarka s Malte, članica Europske pučke stranke, izabrana je ovoga tjedna uvjerljivom većinom od 458 glasova i tako postala treća žena na čelu ove institucije, ujedno i najmlađa. Cijene je zbog njezinog angažmana oko migrantske politike, zbog zalaganja za vladavinu prava, no njezin izbor ipak su pratile i određene kontroverze. Propitivali su se njezini stavovi prema pobačaju i kako je kao eurozastupnica uvijek glasala protiv rezolucija na tu temu. Malta je jedina EU članica u kojoj je pobačaj zabranjen, dakle propisi su rigorozniji nego u Poljskoj. No Metsola tvrdi da će kao predsjednica poštovati stav EP o pobačaju. Telegram…
Bivši austrijski vođa krajnje desnice Heinz-Christian Strache, koji je odstupio zbog skandala s videosnimkom s Ibize na kojoj se vidi kako ruskoj poduzetnici nudi prednost pri dodjeli javnih natječaja, rekao je da neće ići ni u Europski parlament. Kaže da neće biti aktivan u politici sve dok se ne otkrije podrijetlo snimke (Nacional). Zanimljivo je ovdje da je Strache ušao u euro-parlament jer je dobio mnogo preferencijalnih glasova, što znači da su Austrijanci s liste Slobodarske stranke birali upravo njega (bio 43. na listi), a izbori su bili održani nakon što je izbio skandal sa snimkom.
Stranke kao što su Živi Zid, Orah i Laburisti nisu uspjeli stvoriti – jasnu političku platformu, iznosi u intervjuu Zlatku Šimiću u Jutarnjem bivši laburistički zastupnik u Europskom parlamentu Nikola Vuljanić. Koji je, zanimljivo je znati, uspio uštedjeti 50.000 eura za godinu briselskog mandata. Što se tiče stranaka i politike, kaže: “Nema stranke bez politike, ni politike bez ideologije. Ili ste za one koji žive od rente ili za one koji žive od vlastitih ruku (ili glave, kako god). Nema “projektne politike”, projekti su za jedne ili za druge. I nema tu hrvatskih interesa. Todorićevi interesi nikad nisu bili moji interesi.”