Jedno staro vjerovanje, pravo rečeno pučka medicina, kaže da je dobro piti crno vino jer ono jača krv. Ne jača krv dakako alkoholom, nego željezom u kojem ga ima na pretek. Dnevne potrebe zdravog odraslog muškarca za željezom su 10 mg, a žene 15 mg (u trudnoći međutim i 30 mg). Iz toga slijedi jednostavan zaključak: popijemo li poslije ručka čašu crnog (ili bijelog) vina, unijet ćemo u tijelo najviše miligram željeza, a to čini 10 % dnevnih potreba za tim esencijalnim elementom, kod žena još manje. No kad bismo htjeli sve potrebe za željezom namiriti vinom, trebali bismo ga dnevno piti, ovisno o vrsti vina, između tri i 20 litara – a to nam sigurno nijedan liječnik ne bi preporučio. Nenad Raos za Bug

Nedavno odobrena CRISPR terapija mogla bi iz korijena promijeniti pristup liječenju nasljednih anemija: beta-talasemije i anemije srpastih stanica… ali tehnologija je složena i skupa. Još je 2019. Googleova matična korporacija Alphabet Inc. pokrenula investicijski fond Google Venture i udružila se s još tri fonda u joint-venture projekt nazvan Verve Therapeutics, bilo je najavljeno kako je tim udruživanjem formiran impresivan temeljni fond za pokretanje start-up projekta razvoja genske terapije usmjerenog na liječenje kardiovaskularnih bolesti, vodećeg uzroka smrti u razvijenim zemljama svijeta. Tako je prošlog mjeseca u Velikoj Britaniji odobrena za kliničku primjenu terapiju koja koristi CRISPR za liječenje genske bolesti. Ta terapija, nazvana Casgevy, liječi će krvna oboljenja — anemiju srpastih stanica i β-talasemiju. Ovo službeno odobrenje za početak kliničke primjene je značajno jer u zakonskom smislu po prvi puta otvara vrata daljnjoj primjeni CRISPR terapije izvan laboratorija, u bolničkoj praksi, i to za potencijalno liječenje mnogih drugih genetskih bolesti. Bug

Klinička slika talasemije ovisi o tome koliko je zahvaćeno gena, kažu liječnici. Nasljedni gen dovodi do poremećaja, odnosno manjka hemoglobina i crvenih krvnih stanica koje prenose kisik u stanice, što izaziva anemiju i kronični umor. U slučaju talasemije minor zahvaćen je jedan gen te osoba ima vrlo blage simptome ili ih uopće nema. Ako se naslijede dva defektogena, onda se boluje od talasemije major i simptomi su jači. Riječ je o bolesti od koje najčešće obolijevaju ljudi na Mediteranu i u Africi, otuda i naziv “mediteranska anemija”. Iako je bolest najraširenija u Dalmaciji, odaziv u vojsku ondje je iznad prosjeka u odnosu na ostatak zemlje. Slobodna

S bolešću koju ima Plenković, Sampras i Zidane izgradili su impresivne karijere

Ljudi možda anemični, a da to ni ne znaju

Okidači anemije: Kava i šećer oduzimaju željezo organizmu