Nenad Racković, multimedijalni umetnik, glumac, performer, transformer, itd, široj javnosti poznatiji kao DŽoni, napisao je roman od sorte kakve u srpskoj književnosti do sada nije bilo, poetički najsrodniji tekstovima Antonena Artoa, sa kojim Racković, osim književnih, ima i drugih sličnosti. „Radnja“ je, da kažemo, jednostavna i (naoko) je recept za dosadno mrsomudno štivo – sve se svodi na autorova nastojanja da se kurtališe navučenosti na alkohol (i druge supstance) i na zapisnik sa seansi kod psihijatra. Ali daleko je to od dosade i mrsomuđenja. Sasvim suprotno. Posle samo dvadesetak rečenica – koliko dobrom romanu i treba da treba – čitaocu postaje jasno kao dan da su psihijatrijski tretman, psihoanaliza i detoksikacija potrebnije njemu, čitaocu (u stvari celom ovom pogubljenom društvu), a ne Rackoviću – Basara; ovdje link na izdavačevu stranicu knjige.
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Booksa: Literatur-preporuke za ljeto i druga godišnja doba
Zanimljiva nova knjiga novinarke Sarah Jaffe čiji sam naslov ‘Work Won’t Love You Back: How Devotion to Our Jobs Keeps Us Exploited, Exhausted, and Alone’ (‘Neće vas posao voljeti zauzvrat: Kako nas posvećenost poslu zadržava iskorištavanima, iscrpljenima i samima’) govori o njenom sadržaju. Jaffe se u knjizi koristi ljubavnim rječnikom kako bi propitala pretpostavke koje imamo o poslu, čime sugerira da je takav emotivni rječnik preuzet kako bi promijenio sliku modernog radnog mjesta. PopMatters
Novu knjigu eseja Slavenke Drakulić ‘Café Europa Revisited: How to Survive Post-Communism’ preporučio je The New York Times jer ćemo u ovim tekstovima “možda pronaći novu Elenu Ferrante”, dok u New Yorkeru kažu da njen “kompozitni portret osigurava kristalni pogled na europske vrijednosti”. Drakulić oslikava političku situaciju u (istočnoj) Europi kroz svakodnevna iskustva ljudi – kroz npr. kvalitetu Nutelle. Hrvatski prijevod izlazi na jesen – prevodi autoričina kći Rujana Jeger (Jutarnji).
Igor Mandić pročitao je dvije knjige, nije mu se svidjela niti jedna, ali vrlo zabavno piše o proživljenom iskustvu čitanja: Jedna avet kruži hrvatskom tekstualnosti: AVET AUTOBIOGRAFIZMA. Kad pred praznim papirom, bjelinom ekrana, nekakva neumoljiva ambicioznost tjera ponekog da to ispuni misterioznim slovčanim crvuljcima, onda se u pomanjkanju bilo kakve ideje može svašta razglabati o najintimnijoj privatnosti, osobito onoj u dalekoj mladoj dobi, a koja nikome sa strane uopće nije važna ni zanimljiva, već naprosto – dosadna.
Vidić kombinira realizam i satirično pretjerivanje izvanredno vješto, toliko da koji put i ne primijetiš na koju te je stranu odvukao… Dojmljiv roman – preporučuje Tomislav Čadež ‘Faradayev kavez’ Ivana Vidića o razočaranom čovjeku koji se bavi zatvorima.
Svoje četiri različite priče spojene u jednu zajedničku, autorica nam je ispričala jednostavnim i razumljivim pripovijednim stilom – piše Novi list u preporuci novog romana Marine Vujčić, jedne od ponajbojih suvremenih hrvatskih književnica. “Autoričina je namjera ‘biti zrcalo’… kroz priču puštati čitatelja da sam zaključuje i donosi vlastite sudove”.
“Kolanović ispisuje neke od uzbudljivijih i originalnijih kratkih proza u novijoj domaćoj produkciji” – pišu Novosti o novoj kolekciji priča docentice s Odsjeka za kroatistiku zagrebačkoga Filozofskog fakulteta. Osim što je napisala tekst, Kolanović je i ilustrirala knjigu – “crno-bijelim crtežima koji prikazuju kosture – u mrtvačkom sanduku ili u proverbijalnoj opravi Crnoga kosca, ali i u banalnim ljudskim situacijama kakve su šoping, igra ili dojenje. Na taj način je u autoironijskom ključu podcrtan osnovni štimung knjige: horor malograđanske svakodnevice”.
Književna kritičarka Jagna Pogačnik preporučuje dvije knjige – ‘Žena na prozoru’ i ‘Ispod skala’
Ugledni časopis Outside preporuča najbolje avanturističke knjige ove sezone. U memoarima A Beautiful Work in Progress trkačica Mirna Valerio bori se protiv stereotipa o trkačima (mršavi i bijeli), dok Brett Archibald u svojoj biografiji Alone: Lost Overboard in the Indian Ocean piše kako je pao u nesvijest s broda usred noći, usred oceana i osam sati nitko nije shvatio da ga nema. Dobre vijesti o klimatskim promjenama ima Gleb Raygorodetsky u The Archipelago of Hope: Wisdom and Resilience from the Edge of Climate Change gdje piše o tome kako se domorodačke zajednice u svijetu prilagođavaju promjenama klime, dok Chris D. Thomas u Inheritors of the Earth: How Nature Is Thriving in an Age of Extinction piše o tome kako priroda sama reagira na promjene klime. Ima i jedna šašava knjiga – Mussolini’s Arctic Airship Eve Holland o skupini Talijana koji su u 1920.-ima balonom otputovali na Sjeverni pol, istinita priča!