Prema procjenama HNB-a, inflacija u Hrvatskoj trebala bi postupno usporavati, s 3,7 ove godine na 3,1 posto u 2026. i oko 2,3 posto u 2027., no i dalje ostaje iznad ciljanih dva posto. Glavni razlozi dosadašnje povišene inflacije su snažan rast plaća, visoke cijene usluga potaknute turizmom te pritisci na cijene hrane. Usporavanje rasta plaća, smanjenje turističkih cijena i slabiji gospodarski rast trebali bi ublažiti inflaciju, dok su glavni rizici energija, geopolitika i klimatski uvjeti. tportal

Velimir Šonje za Ekonomski lab objašnjava da su više cijene u pravilu povezane s višim životnim standardom i većom kupovnom moći, što vrijedi i za Hrvatsku, koja se nalazi blizu „očekivane“ razine cijena s obzirom na stupanj razvoja. Inflacija nije posljedica jednog uzroka poput eura ili turizma, već kombinacije ekonomskog rasta, rasta plaća, fiskalne politike i strukture potrošnje, osobito rasta cijena usluga. Razlike u cijenama postoje i unutar Hrvatske, ali se velikim dijelom mogu objasniti regionalnim razvojem. Jednostavna objašnjenja inflacije dugoročno ne drže vodu jer je riječ o složenom i međusobno povezanom procesu.

Istraživanje Jutarnjeg lista pokazuje da četveročlana obitelj za osnovne blagdanske namirnice ove godine treba izdvojiti oko 118 eura, što je više nego prošle godine, unatoč dojmu nižih cijena zbog akcija i popusta. Janjetina i odojak su znatno jeftiniji nego lani, dok su cijene bakalara gotovo nepromijenjene. Povrće, limun, francuska salata, brašno, čokolada i pića bilježe manje promjene. Sindikati upozoravaju da će stvarni trošak košarice za Božić vjerojatno rasti, osobito za domaće proizvode, pa će inflacija i dalje osjećajno utjecati na blagdanski budžet. Jutarnji

U jesen 2022. sedam osnovnih proizvoda u trgovini koštalo je 100 kuna (13,33 eura), a danas gotovo 20 eura – 49,4% više. Najviše je poskupio šampon, s 1,59 na 3,89 eura, dok je i riža, unatoč ograničenjima, skuplja za 13 centi. Vlada je zamrzavala cijene nekih artikala, no svi proizvodi iz košarice su poskupjeli. U istom razdoblju medijalna neto plaća porasla je 43%, što ipak ne prati u potpunosti rast troškova. Rezultat: skuplje blagajne i praznije košarice. Index

Hrvatska je i u 2024., treću godinu zaredom, ostvarila najveći godišnji porast prosječnih cijena usluga smještaja te pripremanja i posluživanja hrane i pića. Visoke cijene turističkih usluga u Hrvatskoj ne bi predstavljale problem kada bi ih pratila i odgovarajuća razina kvalitete. No Eurostatovi podaci barem u načelu pokušavaju uspoređivati smještaj i ugostiteljske usluge slične razine kvalitete, što bi značilo da je ugostiteljska usluga ista kvalitete primjerice u Grčkoj, Španjolskoj i Portugalu niža nego u Hrvatskoj. Pravo pitanje koje si trebamo postaviti prije nego uđemo u glavni dio turističke sezone: želimo li i dalje graditi našu turističku strategiju na kratkoročnom profitu, ili na dugoročno održivoj vrijednosti? Maruška Vizek za tportal.

Broj turista koji posjećuju Hrvatsku znatno je opao, što je veliki udarac za turističku industriju. Hrvatska je dugo bila utočište za posjetitelje iz Njemačke, Austrije, Češke i Italije, međutim, u posljednje tri godine cijene turističkih usluga u Hrvatskoj porasle su čak 50%. Taj nagli porast učinio je Hrvatsku skupljom od njezinih najvećih konkurenata – Španjolske i Grčke. Cijene u te dvije mediteranske zemlje porasle su u istom razdoblju samo za 15–20%, prenosi Express. Rast troškova nije uzrokovan vanjskim čimbenicima – poput cijene energije ili stope PDV-a. Glavni razlog rasta cijena leži u sve većim operativnim troškovima unutar ugostiteljskog sektora. Više cijene dovele su do stagnacije u broju noćenja, a što je još zabrinjavajuće – i do pada turističke potrošnje. Poslovni… Ministar turizma je optimističan, uz poruke opreza da se cijene ne dižu bezrazložno. Poslovni

Trešnje koštaju kao janjetina, cijena na tržnicama skočila za 150 posto

Od 15.5.2025. trgovci moraju objavljivati ažurne cjenike na internetu, a programeri su to iskoristili da građanima olakšaju život. Pokrenuli su web stranicu Usporedi cijene koja prikuplja podatke iz objavljenih cjenika i omogućuje usporedbu cijena proizvoda po trgovinama i lokacijama. Stranica koristi i API servis cijene.dev te je projekt potpuno besplatan i otvoren za prijedloge na GitHubu. Cilj im nije zarada, već zajednička korist – i malo developerskog gušta. Bug

Njemački mediji navode kako su visoke cijene već neko vrijeme problem u Hrvatskoj, što su na svojoj koži već osjetili turisti. Kažu da je bojkot očito donio rezultae, budući da je reagirala i politika smanjivanjem cijena. Međutim, skeptični su oko trajnosti uspjeha, i to zbog nadolazeće turističke sezone. „I dok ukupni troškovi kućanstava u Hrvatskoj iznose samo 75,7 posto srednje vrijednosti u Europskoj uniji, troškovi za živežne namirnice su sa 103,5 posto čak viši od onih u Njemačkoj”. No, ni kod njih nije bajno. DW

Cijene turističkih usluga u Hrvatskoj rastu brže nego kod mediteranskih konkurenata, dok kvaliteta stagnira. Ministar turizma Tonči Glavina upozorava na pad cjenovne konkurentnosti i potrebu poboljšanja omjera cijene i usluge. Kristjan Staničić ističe da Hrvatska gubi prednost pred Španjolskom i Grčkom, a privatni smještaj već spušta cijene zbog prevelike ponude. Ugostitelji upozoravaju na sezonalnost i nerealna očekivanja zarade. Iako će 2025. biti izazovna, cilj ostaje jasno definiran – turizam koji neće tretirati goste kao hodajuće bankomate. HRT