“Dida je naperijo kažimprst prema tati i rekao je: Dida Mraz! Po stare dane san se uvjerija da stvarno postoji! Tata je rekao: Postoji ti ku*ac! Postoji samo bloketa u tvojoj blesavoj glavi! Dida je njemu rekao: Ama časna rič, zete! Samo triba užasno jako nešto želit i Dida Mraz ti to pokloni za novu godinu! Uvjerija san se svojin očima! Onda je mama uletila: Pa šta onda meni nije donija poklon, a? Baš mi triba nova mašina za robu! Tata je rekao: A ja grozno želin onu karampanu od škode zaminit sa audijem! Dida je raširijo ruke i rekao je: E pa žalin slučaj, gospodo! Dida Mraz ne ispunjava želje roditeljima! Nego samo dici i starcima!”, piše Robi K. Peščanik
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Sekularizacija Božića je počela još u 19. stoljeću, a na prijelazu u 20. stoljeće se pojavljuje taj ključan lik za kojeg više ne znamo kako bismo ga nazvali, 90-ih više nije bio Djed Mraz nego Djed Božićnjak, a danas, srećom, može sve. Na engleskom je on Santa Claus što je zapravo Sveti Nikola koji je kod nas 6. prosinca i onda je nastao veliki problem tko i kada donosi darove – podsjeća profesor Tomislav Pletenac za Jutarnji, istaknuvši kako je Svetom Nikoli Coca Cola odjenula danas uvriježeno crveno odijelo zbog reklame. Djed Mraz originalno je lik iz ruske bajke koji se lijepo spojio s legendom o Svetom Nikoli, da djeci nosi darove u prosincu. Božićno drvce smo uveli u 19. stoljeću po uzoru na Njemačku, iako se u slavenskim narodima po običaju na Badnjak palio panj. Božić je svake godine sve stresniji jer je kupovina poklona uz planiranje ručkova i pozivanja gostiju postao menadžerski posao za mnoge obitelji, koje sve manje vremena provode zajedno.
Blagdan Sv. Nikole slavi se 6. prosinca, na vjerojatni datum smrti biskupa Nikole iz Mire. No, tome se protivio Martin Luther, poznati reformator iz 16. stoljeća, koji se sukobio s Katoličkom crkvom. Kritizirao je katoličko štovanje svetaca te je želio ovog donositelja darova povezati s božićnim darivanjem, odnosno vremenom kada se slavi rođenje Isusa Krista. Time je Svetog Nikolu želio zamijeniti ‘malim Isusom’, što je u protestantskom svijetu brzo prihvaćeno. Iako ima protestantsko podrijetlo, malog Isusa se danas češće spominje u katoličkim krajevima. Drugdje je zamijenjen Djedom Božićnjakom, likom nastalim miješanjem nordijskih mitova, legende o Svetom Nikoli i istočnoeuropskih bajki. Pojavljuje se u raznim regijama i kulturama, au SAD-u postaje Santa Claus od nizozemskih doseljenika koji su ga zvali “Sinterklaas”. Coca Cola ga je počela koristiti 1930-ih u reklamama i dodala mu danas prepoznatljivo crveno odijelo. DW
Video: Djed mraz u zagrebačkom tramvaju s vilenjakinjom pjeva Čavoglave
Inventive Christmas display 🦌🦌🚜 pic.twitter.com/C78AIsHdUa
— H0W_THlNGS_W0RK (@HowThingsWork_) December 6, 2023
Djed Mraz na ovim prostorima nije se mogao vezati uz naciju, tradiciju ili religiju pa su ga svi najradije vezali uz sindikat koji je bio odgovoran za organizaciju novogodišnjih proslava, kupovanje paketića i angažiranje Djeda Mraza. Čak i u socijalizmu vladala je klasna razlika između uličnih Djedova i onih sindikalnih. Dok su njihove smrznute kolege zaskakale djecu na ulici sa mršavim paketićima, jer su radili na procenat, sindikalni Djedovi su ordinirali po zagrijanim salama, sa pratećim ansamblima, uz pristojan honorar i obilnu gozbu nakon predstave – piše Selvedin Avdić za Žurnal. Prisjeća se i smiješnih situacija, kako je u Žepču Djed Mraz bio umirovljeni učitelj i aktivni alkoholičar koji se, izmoren novogodišnjim pijankama, znao srušiti sa stolice usred dječije recitacije. Ili kako je jedan jedva izvukao živu glavu jer je na proslavi nogometaša jednog kluba djecu pokušavao naučiti himnu drugog.
Prvi sačuvani filmić o Djedu Mrazu iz 1898.
Komunikacijska platforma Twilio kreirala je SantaPhone, putem kojeg djeca mogu razgovarati s pomoćnicima Djeda Mraza – vilenjacima koji će svom poslodavcu prenijeti želje. Projekt dopušta ljudima da naruče poziv bilo kad od 25. prosinca tako što upišu ime, email i broj mobitela. RTL vijesti
Tko se boji Djeda Mraza još?
Foto: konvencija djedova mrazova