Brojku je danas u Saboru objavio ministar financija Zdravko Marić, navodeći da se najveći dio troška odnosi na mjere za očuvanje radnih mjesta. Rebalansom se ukupni prihodi proračuna povećavaju se za 3,3 milijarde kuna, na 153,6 milijardi kuna, a rashodi za 6 milijardi na 173,3 milijardi kuna. Očekuje se da će državni proračun bilježiti manjak od 19,7 milijardi kuna ili 4,7 posto BDP-a, dok će manjak opće države biti 18,9 milijardi kuna ili 4,5 posto BDP-a. Ministar je ponovio da su revidirane procjene rasta BDP-a za ovu godinu sa prvotno planiranih 5,2 posto na oko devet posto. Dnevnik.hr…
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Propitkivanje uspješnosti izvlačenja zemlje iz recesije pri tome ne problematizira činjenicu da je Hrvatska ekonomski vrlo uspješno prebrodila pandemijsku krizu, već se bavi utvrđivanjem učinkovitosti potrošnje javnog novca za pandemijske poticaje gospodarstvu. Naime moguće je da je taj novac polučio očekivani učinak, no isto tako je moguće da se s manje ili s drugačije usmjerenim javnim novcem moglo napraviti puno više ili čak da su pandemijski poticaji bili potpuno nepotrebni, a samim time novac uludo potrošen. U ovom konkretnom slučaju covid potpore su na prvi pogled bile uspješne, ali po svemu sudeći ta je mjera bila previše rastrošna i loše dizajnirana. Maruška Vizek za tportal.