“Ako Djed Mraz ili Djed Božićnjak postoji, kako će ući u Hrvatsku? Poznato je, njegova je domovina Laponija. Rudolf i ostali redovito napola lipsaju do Alpa i Karpata, jedva ih prelete upregnuti u masivne saonice pretrpane šarenim paketima pa dalje, na istok, jug, nastavljaju tlom. Ovoga Božića to međutim neće biti moguće. Čelična žica načičkana žiletima ne bira prijatelja a ne bira, dakako, ni neprijatelja. Njoj su svi isti. Jedna Marta, petogodišnjakinja sa Sutle javila je baki u Karlovac da je Rudolf ranjen i da je Djedica odustao od forsiranja rijeke”, piše Tomislav Čadež za Jutarnji.
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Sekularizacija Božića je počela još u 19. stoljeću, a na prijelazu u 20. stoljeće se pojavljuje taj ključan lik za kojeg više ne znamo kako bismo ga nazvali, 90-ih više nije bio Djed Mraz nego Djed Božićnjak, a danas, srećom, može sve. Na engleskom je on Santa Claus što je zapravo Sveti Nikola koji je kod nas 6. prosinca i onda je nastao veliki problem tko i kada donosi darove – podsjeća profesor Tomislav Pletenac za Jutarnji, istaknuvši kako je Svetom Nikoli Coca Cola odjenula danas uvriježeno crveno odijelo zbog reklame. Djed Mraz originalno je lik iz ruske bajke koji se lijepo spojio s legendom o Svetom Nikoli, da djeci nosi darove u prosincu. Božićno drvce smo uveli u 19. stoljeću po uzoru na Njemačku, iako se u slavenskim narodima po običaju na Badnjak palio panj. Božić je svake godine sve stresniji jer je kupovina poklona uz planiranje ručkova i pozivanja gostiju postao menadžerski posao za mnoge obitelji, koje sve manje vremena provode zajedno.
Djed Božićnjak sletio Black Hawkom u vojarnu Lučko
Blagdan Sv. Nikole slavi se 6. prosinca, na vjerojatni datum smrti biskupa Nikole iz Mire. No, tome se protivio Martin Luther, poznati reformator iz 16. stoljeća, koji se sukobio s Katoličkom crkvom. Kritizirao je katoličko štovanje svetaca te je želio ovog donositelja darova povezati s božićnim darivanjem, odnosno vremenom kada se slavi rođenje Isusa Krista. Time je Svetog Nikolu želio zamijeniti ‘malim Isusom’, što je u protestantskom svijetu brzo prihvaćeno. Iako ima protestantsko podrijetlo, malog Isusa se danas češće spominje u katoličkim krajevima. Drugdje je zamijenjen Djedom Božićnjakom, likom nastalim miješanjem nordijskih mitova, legende o Svetom Nikoli i istočnoeuropskih bajki. Pojavljuje se u raznim regijama i kulturama, au SAD-u postaje Santa Claus od nizozemskih doseljenika koji su ga zvali “Sinterklaas”. Coca Cola ga je počela koristiti 1930-ih u reklamama i dodala mu danas prepoznatljivo crveno odijelo. DW
Zbog toplije klime je i Djed Božićnjak ostao bez snijega
Prvi sačuvani filmić o Djedu Mrazu iz 1898.
“Profesor Kujundžić, kao i toliki prije njega, doživi sinkopu. Otvorivši oči, ministar ugleda malog vilenjaka, potom još nekoliko njih. Duboko uzdahne i okrene se na drugu stranu kreveta. Profesore, Dida je opet dobio žučni napad. Ne budete li mu pomogli može umrijeti, povikaše vilenjaci u glas. Ministar polako ustane i dođe do druge postelje gdje je izmučen od bolova ležao Djed Božićnjak i vješto, kako samo on zna, endoskopski izvadi žučni kamenčić. Djed Božićnjak zapita: Kako ćemo Vam se odužiti? Slušamo želju. Pa eto, htio bih hrvatsko zdravstvo učiniti najboljim na svijetu, potiho i gotovo više za sebe, prošapće ministar. Nakon beskonačno dugih sekundi suzdržavanja, nasta eksplozija smjeha. Čak se i Djed Božićnjak tresao od suspregnutog kikotanja.” Dio je ovo božićne bajke koju je vrlo maštovito osmislio Lupiga.
Roditelji bi bi trebali ponovo razmotriti ideju Djeda Mraza – u članku objavljenom u časopisu Lancet Psychiatry dvoje psihologa preispituje ideju dječjih moralnih kompasa koji bi mogli biti poremećeni zbog nečeg što se obično smatra djelom božićne tradicije. Što je tamnija stvarnost, autori sugeriraju, laganje djeci, čak oko nečega zabavnog i neozbiljnog, može potkopati povjerenje u roditelje i ostaviti ih otvorene “bijedi razočaranja”. Gizmodo, Guardian
Djed Božićnjak obišao cijeli svijet i dostavio više od šest milijardi poklona
“Kad se netko od Hrvata okomi protiv Santa Clausa, nazove ga tuđincem u našoj kulturi, podrugljivo upozoravajući kako je debeljka s jelenskom zapregom i bijelom bradom, u crvenoj kapi i dolami, u prvoj polovini dvadesetog stoljeća izmislio globalno poznat proizvođač karamelizirane soda-vode, valja se upitati, pa dobro, majku mu, a tko je onda autentičan? Koga smo mi u to vrijeme, prije stotinjak godina, u austrougarskoj carevini i kraljevini, imali da djeci donosi darove?” piše o autentičnosti Djeda Mraza, Djeda Božićnjaka, svetog Nikole i ostalih darežljivaca Ante Tomić za Slobodnu.
Djed Božićnjak: Modno izdanje