O tzv. pravu na roditeljstvo, surogatstvu i srodnim temama u svojoj novoj knjizi „On the Meaning of Sex: Thoughts about the New Definition of Woman“ (O značenju spola: Razmišljanja o novoj definiciji žene) piše švedska autorica i novinarka Kajsa Ekis Ekman: “U međunarodnom pravu ne postoji pravo na roditeljstvo. Ono što postoji u međunarodnom pravu jesu prava djece. Djeca imaju pravo, prema Konvenciji o pravima djeteta, da se o njima brinu njihovi roditelji dokle god je to moguće. Posvajanje bi trebalo uvijek biti u najboljem interesu djeteta, a ne da omogući djecu bogatim ljudima koji ne mogu imati svoju. Više klase bogatih zemalja žele pretvoriti svoje želje u ljudska prava. Pa ako žele novorođenče, samo kliknu mišem i naruče online i to smatraju ‘pravom’, dok majka koja je rodila nema pravo na svoje dijete. To je industrija koja kombinira mnoge nejednakosti: klasnu, spolnu, rasnu, podrijetlo…” Nacional

Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica najavio je osnivanje specijaliziranih odjela za obiteljsko sudovanje pri općinskim sudovima. Potez je to koji se čeka već godinama i koji zagovaraju pravobraniteljica pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, pravobraniteljica za prava djece, stručnjaci iz područja obiteljskog prava te nevladine udruge za zaštitu žrtava obiteljskog nasilja. Pri općinskim građanskim sudovima koji se nalaze u gradovima koji su sjedišta županija osnovali bi se obiteljski sudski odjeli. Uveli bi se tako licencirani suci za obiteljsko pravo te bi građani imali uslugu dostupnu na županijskoj razini, a što bi ubrzalo procese i zaštitilo ponajprije djecu u predmetima razvoda, parnica oko uzdržavanja djece, roditeljske skrbi, osobnih odnosa obitelji i djece, ovrha nad djecom i privremenih mjera, a sve u okviru Nacionalne strategije za prava djece za razdoblje od 2014. do 2020. godine koja je usvojena 2014. godine. Jutarnji list

Posljedice ranog braka su pogubne: pogođene često nisu završile nikakvu školu ili izučile neko zanimanje, češće žive ispod granice siromaštva i partneri ih češće tuku nego žene koje se udaju kasnije. Oko 70-80 posto svih brakova s maloljetnim partnerima propadne. A to je često mučan i dugotrajan proces. Fraydi Reiss kaže da nije ni čudo, kada netko tko ima malo ili uopće nema prava odlučiti hoće li stupiti u brak, također nema pravo iz njega izići. Deutsche Welle 

Nejednakost je jedan od ključnih izazova u ostvarivanju prava djece, kvaliteta života ovisi im o prebivalištu, odnosno mjestu rođenja, a najzakinutija skupina su romska djeca, upozorila je danas u Saboru Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević. Kaže ona da visok rizik od siromaštva, neravnomjerna dostupnost usluga, primjerice zdravstvenih, za djecu i obitelji po županijama, gradovima i općinama stvara velike razlike među djecom već od početka života. Nakon malih Roma, osobito ranjiva skupina su djeca u institucijama, zatim povrede dječjih prava u sustavu odgoja i obrazovanja, te nasilje nad djecom. Novi list…

“Učite strane jezike i bježite glavom bez obzira, to bih mogla poručiti djeci” – rekla je pravobraniteljica za djecu Ivana Milas Klarić koju vladajući upravo smjenjuju novim zakonom. Prozvala je saborsku većinu da je na Vladin prijedlog tim novim zakonom uništila neovisnu instituciju pravobranitelja, ali da u ombdusmanskim krugovima vrijedi pravilo – kad te vlast smijeni, znači da dobro radiš! Smatra da je stanje prava djece – loše. Dnevnik.hr