Kotao je zidan od pune cigle, lijepljen blatom, poput krušne peći, a gore je posut pepelom. Ima sigurnosni ventil za slučaj da voda proključa. Ubace se tri bale slame i za pola sata kotao doseže temperaturu od 70 stupnjeva. Poanta je samo zatvoriti dimne plinove da ne izlaze jer oni griju trideset posto. Troškovi ugradnje takve peći? Oko 1000 eura, kaže Dragan Todorović iz Ljubinića u Srbiji, članak prenosi Dnevno. Njegova je obitelj tijekom četiri godine uspjela uštedjeti čak 7.000 eura na troškovima grijanja. Griju se na biomasu poput stabljika suncokreta, kukuruzovine i slame. Njihov dom uvijek je topao, a mjesečni trošak Todorovićevog kućnog proračuna iznosi svega 20 eura. U početku mu se cijelo selo smijalo, a sada ga kopiraju.

Vlasnici bivše elektrane na ugljen planiraju je transformirati u najveći australski generator biomase koristeći korov. Projekt bi mogao pomoći i lokalnim poljoprivrednicima koji se godinama pokušavaju riješiti korova. I to je upravo ono što se sprema u ovoj bivšoj elektrani na ugljen u Novom Južnom Walesu u Australiji. Neaktivna je desetljeće. Ali Verdant Earth Technologies želi je ponovno pokrenuti koristeći biomasu. Gdje god palite bilo što, po mom mišljenju, to bi trebalo staviti u elektranu koja stvara električnu energiju – kažu iz tvrtke. HRT

Fermentacija se, kao što znamo, upotrebljava već tisućama godina za proizvodnju piva, jogurta, vina… No da ne bi sve bilo savršeno, pobrinuli su se znanstvenici koji primjenjuju taj drevni proces kako bi stvorili nove prehrambene proizvode, ali ne životinjskog podrijetla, tj. stvaraju zamjene za meso, koje većini i dalje nisu drage. Fermentacija uključuje reakciju prirodnog ili dodanog kvasca ili zdravih bakterija s ugljikohidratima kako bi se stvorio alkohol ili kiselina. Sada su znanstvenici koji razmišljaju o hrani otkrili još jednu korist od fermentacije: prilagodbom procesa koji nam daju jogurt i pivo mogu stvoriti novu generaciju lažnog mesa, jaja i mliječnih proizvoda napravljenih tako da oponašaju mnoge vaše omiljene namirnice životinjskog podrijetla, pa čak i slaninu. Pa tko voli… Stručnjaci se nisu zaustavili na tome, nego su smislili i fermentaciju biomase. To je nova tehnika kojom se MyForest Foods, čije je sa sjedište u New Yorku, koristi za pretvaranje micelija, korijenske strukture gljiva, u zamjenu za slaninu. Lider

Usprkos upozorenjima znanstvenika, Europski parlament 17. siječnja ove godine podržao je amandmane Komisije na Direktivu o obnovljivim izvorima energije za period nakon 2020. godine. Dok je stara direktiva poticala sakupljanje suhih i mrtvih drveća te prikupljanje piljevine i drugih otpada poput onih iz industrije papira, i njihovo sagorijevanje, po novim pravilima dozvoljeno je rezanje šuma za ogrjev. Takvo nenužno sagorijevanje pretvara se u emisije CO2 u atmosferu. Bilten

Obnovljivi izvori energije: Hrvatska ima 14 elektrana na biomasu, a 46 ih je u izgradnji

Popis rijeka i potoka na kojima bi niknule stotine privatnih turbina impresivan je, od Save, Drave i Kupe, do Krupe, Bednje i Krčića, ali po cijenu okoliša i skuplje struje. Najednom komercijalizirana djelatnost koja je ranije bila zaštićena kao državni ili tzv. prirodni monopol, a radi bolje i ravnomjernije dostupnosti svima, bez imalo sumnje postaje stjecištem mutnih javno-privatnih odnosa. Hidroelektrane, vjetroelektrane, biomasa – obnovljivi izvori energije u Hrvatskoj prepušteni su mahom privatnim investitorima, dok cijenu plaćaju potrošači i okoliš, analizira Bilten stanje.