Država će graditi infrastrukturu za brzi internet u cijeloj Hrvatskoj (ovdje službena odluka) za što je Europska unija već i odobrila novac, do 100 milijuna eura. Ciljana područja gradnje većinom obuhvaćaju područja u kojima trenutačno takva infrastruktura ne postoji ili je dostupna samo agregacijska mreža HT-a, ukupno 540 ciljanih naselja, u kojima živi 25 posto ukupnog hrvatskog stanovništva u prigradskim i ruralnim područjima RH. HT na ovo kaže da oni već pokrivaju 90% ovih naselja. Večernji

"Superbrzi" širokopojasni Internet s brzinama od najmanje 24 Mbps sad pokriva 95% Britanije

U prvom tromjesečju ove godine broj priključaka na širokopojasni pristup Internetu u Hrvatskoj porastao je 6,2%, na više od milijun priključaka, što je prvi put da RH dolazi do brojke od sedam znamenki u ovome. Od tog milijuna priključaka broadbandu preko fiksne mreže, oko 20% su priključci s brzinama pristupa većim od 30 Mbit/s. Inače, broj fiksnih telefonskih linija i dalje pada, sad ih je 1,4 milijuna. Lider

Hrvatska ima treći najsporiji internet u Europi, sporiji je jedino u Albaniji i Crnoj Gori, dok su u Rumunjskoj i Bugarskoj prosječne brzine dvostruko veće. Državi je u iduće tri godine na raspolaganju 209 milijuna eura iz europskih fondova, za razvoj širokopojasnog interneta, a i domaći teleoperateri najavljuju nove tehnologije i ulaganja u infrastrukturu, kako bi internet bio brži i dostupniji većini građana. Cijene bi trebale ostati jednake sadašnjima, piše Dnevnik.hr.

U Hrvatskoj prvi puta više od milijun širokopojasnih priključaka

HAKOM dao 50 milijuna kuna za širokopojasni Internet na brdima i otocima

Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti isplatila je 50 milijuna kuna državnih potpora za priključenje ciljanih korisnika na širokopojasni pristup internetu. Ciljani korisnici su škole, zdravstvene ustanove, javne ustanove i dobrovoljna vatrogasna društva na područjima posebne državne skrbi, brdsko-planinskim područjima i na otocima, a kojima je osigurano priključenje na širokopojasni pristup s minimalnom brzinom od 2 Mbit/s. Minimalna brzina će se u budućnosti povećati na 30 Mbit/s, u skladu s ciljevima Digitalne agende za Europu 2020.

HAKOM je krajem prosinca 2015. isplatio i posljednji planirani dio potpore za Ličko-senjsku županiju. Na tom području za 12 ciljanih korisnika, koji do sada nisu imali tu mogućnost, osigurano je priključenje na širokopojasni pristup s minimalnom brzinom od 2 Mbit/s.

Ovom isplatom završena je prva faza programa potpora za izgradnju infrastrukture širokopojasnog pristupa internetu gdje je za ukupno 332 ciljana korisnika diljem Hrvatske omogućeno priključenje na internet minimalnom brzinom od 2 Mbit/s. Tijekom sedam krugova natječaja, gdje je prvi krug započeo početkom 2012., za dodjelu državne potpore isplaćeno je 49.965.420,22 kuna, što na raspoloživi proračun za ovu namjenu čini iskoristivost od 99,93 posto.

Podsjetimo, u sedam krugova natječaja 19 ponuditelja predalo je 55 ponuda, a potpisana su 24 pojedinačna ugovora s četiri operatora (Hrvatski Telekom, Vipnet, Pro-Ping i H1 Telekom). Druga faza programa potpore završava podizanjem brzine prijenosa podataka za sva 332 ciljana korisnika na minimalno 30 Mbit/s i to u kolovozu 2016., odnosno u srpnju 2018., a što je prema ugovoru o dodjeli državne potpore obveza operatora koji je dobio potporu i u skladu je s ciljevima Digitalne agende za Europu 2020.

Izrada Programa razvoja interneta i širokopojasnog pristupa internetu na područjima od posebne državne skrbi, brdsko-planinskim područjima i otocima u HAKOM-u je započela još 2010., a 2012. je proveden prvi natječaj za dodjelu potpora od njih ukupno sedam. Sve isplate potpora uslijedile su nakon provjere ispunjenosti uvjeta za isplatu iz ugovora, a završna kontrola HAKOM-ovih stručnjaka slijedi nakon podizanja brzine na minimalno 30 Mbit/s, čime će i ovaj dio Programa biti u cijelosti završen. Ostatak HAKOM-ovog Programa predstavljaju ostale sastavnice širokopojasnog sustava koji se na ovaj način želi razviti u ruralnim i ostalim područjima: društveno-korisne aplikacije koje financira HAKOM te potrebna sklopovska i računalna oprema za njihov rad.

Opremljenost hrvatskih kućanstava informacijskim i komunikacijskim tehnologijama ove je godine porasla na 77 posto, sa 65 posto koliko je iznosila lani. Najveći porast, s lanjskih 38 posto na ovogodišnjih 47 posto, zabilježen je kod kućanstava koji internetu pristupaju putem širokopojasnih mobilnih mreža. U Hrvatskoj inače 99 posto kućanstava ima mogućnost pristupa internetu. Poslovni

Najveći američki provider bežičnih telekomunikacijskih usluga Verizon testira tehnologiju nove generacije koja će brzinu širokopojasnog interneta povećati na 10 GB u sekundi, što znači tisuću puta brži internet od standardnih internetskih veza u SAD-u

Vlada poslala strategiju na javnu raspravu: Svi građani Hrvatske do 2020. godine trebali bi dobiti pristup internetu najmanje brzine 30 Mbps, a najmanje svaki drugi građanin trebao bi imati mogućnost na internet se spojiti brzinom od najmanje 100 Mbps