Proračun Europske unije za razdoblje od 2021. do 2027. godine trebao bi biti 1,279 bilijuna eura, što bi značilo da će sljedeći budžet biti veći, iako će EU biti manja, kako je predložila Europska komisija. Dakle, Britanija izlazi iz EU, što će značiti 12 do 13 milijardi eura godišnje manje u europskom proračunu, koji će nekima biti skuplji nego dosad, dok će drugi dobiti više. Kao prvo, bogate države sjeverozapada EU plaćat će više (kao prva Nizozemska), Mađarska i Poljska plaćat će penale za navodno kršenje demokracije, dok će poljoprivrednici u baltičkim državama dobiti veće subvencije, države na jugu kontinenta dobit će dodatne novce za kontrolu migrantske krize, kao i velike farmaceutske kompanije koje će dobiti više za financiranje istraživanja. Ovdje vrlo pregledne infografike o proračunu. Inače, prema cappuccino indexu, hrvatski građani plaćaju 0,3 eura na dan (što bi bilo 2 kune i 20 lipa) za funkcioniranje Europske unije. Politico
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Michel predlaže nešto manji Višegodišnji financijski okvir (VFO) za razdoblje 2021. do 2027. godine, 1074 milijardi eura, 26 milijardi eura manje o prijedloga Komisije. To je ustupak tzv. štedljivoj četvorki, Austriji, Danskoj, Nizozemskoj i Švedskoj, koje imaju najviše primjedbi kako na visinu proračuna i plan za oporavak tako i na prijedlog da se najveći dio fonda za oporavak dodijeljuje kao bespovratna pomoć… Budući da će po ekonomskim prognozama Hrvatska biti jedna od najteže pogođenih zemalja, njezina alokacija po Michelovu prijedlogu neće se smanjiti, eventualno bi se mogla povećati. Detalje donosi Novi list
Lideri Europske unije noćas su postigli dogovor oko proračuna EU za iduću godinu od 153,6 milijardi eura. Proračun za 2020. predviđa više novca državama zapadnog Balkana, što je značajna poruka dva tjedna nakon što je Emmanuel Macron odbio početak pregovora s Makedonijom i Albanijom. Glavni pregovarač o proračunu Kimmo Tiilikainen kaže da proračun “pojačava podršku prioritetnim područjima i najboljim programima”, s fokusom na migracije, rast, kompetitivnost i klimatske akcije.
Prioritetna područja financiranja su konkurentna ekonomija i mladi (na to ide 83 milijarde eura), jačanje sigurnosti i solidarnosti te borba protiv klimatskih promjena (21% proračuna). Ovdje podsajt Europske komisije o proračunu. al Jazeera…
Hrvatskoj treba brza i snažna injekcija investicija financiranih novcem iz EU je će u suprotnom članstvo u EU biti u Hrvatskoj masovno percipirano samo kroz negativne efekte iseljavanja, istaknuo je jučer premijer Andrej Plenković objašnjavajući u Bruxellesu zašto je važno da Hrvatska dobro prođe u sljedećem višegodišnjem financijskom okviru Unije (VFO) 2021.-2027., o kojem se upravo sada zahuktavaju pregovori. Pojednostavljeno, borba za hrvatske interese u tom sedmogodišnjem proračunu EU je borba za uspjeh same ideje EU u Hrvatskoj – piše Tomislav Krasnec za Večernji list.
Europska komisija predložila je da se dodjela novca iz EU proračuna poveže s vladavinom prava – u slučaju kada zemlja članica EU-a krši vladavinu prava mogla bi joj se smanjiti ili uskratiti financijska sredstva EU-a. “Nije isto da su oni koji su bili u Uniji prije nas imali sredstva bez obzira na poštivanje kriterija, a sada se to uvodi kao jedan novum. S te strane bit ćemo vrlo obazrivi u formuliranju konačnih zaključaka”, komentirao je premijer Plenković. Novi list
Šefovi država Europske unije prihvatili su prijedlog Europskog parlamenta o smanjenju broja zastupnika, nakon izlaska Velike Britanije, pa bi ih trebalo biti 705 umjesto sadašnjih 751, piše Politico. Hrvatska će čak dobiti jednog dodatnog zastupnika i umjesto 11 imala bi ih 12, objavio Plenković na svom Twitteru. Zbog izlaska Velike Britanije europski proračun će izgubiti 12 milijardi eura godišnje, a dolaze novi troškovi – financiranje migracijske politike, zaštita granica, obrambena unije, piše Deutsche Welle.
Velika Britanija morat će i dalje plaćati dugoročne programe Europske unije najmanje do 2020. čak i kad napusti blok 2019. – mora poštivati obveze koje je preuzela za dugoročne programe prije prošlogodišnjeg referenduma o napuštanju bloka, rekao je europski povjerenik za proračun Guenther Oettinger. Dodao je da će kao posljedica britanskog izlaska iz EU-a u proračunu EU-a godišnje ostati rupa od 10 – 12 milijardi eura, što bi se moglo, kaže on, nadoknatiti proračunskim rezovima i višim isplatama članica ili ukidanjem popusta zemljama članicama. Deutsche Welle
Europski parlament izglasao je u Bruxellesu proračun EU-a za sljedeću godinu – iznosi 157,86 milijardi eura u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i 134,49 u odobrenim sredstvima za plaćanje. Inicijativa za zapošljavanje mladih dobila je dodatnih 500 milijuna eura, dodatnih 200 milijuna eura namijenjeno je za programe rasta i zapošljavanja, a za fondove namijenjene migracijama osigurano je 728 milijuna eura. Dnevnik.hr