U pozadini žustrih napada modernog ateizma na religiju očituje se jasno raspoloženje straha i nemira, u određenoj mjeri novi ateizam je izraz liberalne moralne panike, piše Guardian, u poprilično opširnoj analizi ateizma i ideologija.
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Istraživanja su pokazala da su vjernici često nepovjerljivi prema ateistima, no nije bio poznat razlog tomu. Jedna teorija sugerira kako se iza svega krije strah od smrti. Naime, strah od smrti vjernicima ublažuje vjera u postojanje raja, no ateizam ugrožava to uvjerenje. Anketa je pokazala kako razmišljanje o ateizmu budi zabrinutost zbog smrti u istoj mjeri kao i razmišljanje o samoj smrti. Index
“Religije danas imaju ogroman prostor, ateisti i agnostici gotovo nikakav. Odakle bojazan o davanju informacija o drugačijem svjetonazoru od vjerskog? Ne osjeća li se možda vjera ugroženom od konkurentskog svjetonazora jer nije sigurna u svoju uvjerljivost i superiornost?”, kaže u intervjuu za Novosti sveučilišni profesor Josip Sruk. On je autor knjige Zašto nisam vjernik u kojoj objašnjava razloge svoje nereligioznosti.
Miron Zuckerman, Jordan Silberman i Judith A. Hall sa sveučilišta u Rochesteru te Northeasterna proveli su meta-analizu (pojam koji označava statističku analizu koja kombinira rezultate višestrukih znanstvenih istraživanja) od 63 studije koje su pak pokazale značajne negativne asocijacije između inteligencije i religioznosti (link na studiju ovdje). Te su asocijacije bile najjače među studentima, a najslabije kod tinejdžera i djece. Istraživači vjeruju da bi uzrok tome mogla biti činjenica da inteligentniji studenti izabiru ateizam kao oblik nekonformiteta. Indy100
Učenici u zemljama s većinski religioznim stanovništvom skloniji su lošijim rezultatima iz fizike i matematike nego njihovi vršnjaci u ateističko-agnostičkim zemljama, zaključak je istraživanja u 82 zemlje svijeta. Express
Podcast: Može li se biti ateistički Židov?
Britanski komičar i ateista Ricky Gervais gostovao je na TV-emisiji kod američkog komičara i vjeroučitelja Stephena Colberta gdje je ovaj prvi imao odlične odgovore na voditeljeva pitanja o bogu. Vrhunac bi bio ovaj, Gervais: “Znanost se dokazuje svo vrijeme. Da uzmemo sve svete knjige i uništimo ih, za 1.000 godina one se ne bi vratile kakve su bile. Dok, kad bi uzeli sve znanstvene knjige, sve činjenice i uništili ih, za 1.000 godina sve bi se vratile jer bi svi testovi dali iste rezultate”. Mashable
Na udžbenik iz vjeronauka ‘S Kristom u život’ za 8. razred osnovne škole još 2014. bila je upozorila jedna majka zbog pasusa gdje piše da ateizam vodi do Auschwitza, pravobraniteljica za djecu je tada upozorila nadležno ministarstvo na ovaj problematičan paragraf, no isti taj tekst dan-danas stoji u istom tom udžbeniku koji je još uvijek dio vjeronaučne nastave, upozorava Centar za građansku hrabrost povodom dana sjećanja na žrtve holokausta. Slobodna
Čak 69 posto Hrvata vjeruje u Boga, a 22 posto vjeruje u ‘višu silu’, dok se samo 7 posto ljudi smatra ateistima. Podaci istraživanja koje je provela Europska komisija govore kako u Francuskoj živi najviše ateista (40 posto), a u Rumunjskoj gdje 92 posto ljudi vjeruje u Boga, ih je najmanje (1 posto). Na Malti i u Turskoj čak 94 posto njih vjeruje isključivo u Boga, dok je u Češkoj taj postotak najmanji – samo 16 posto. Što se tiče hrvatskih susjeda, samo 32 posto Slovenaca vjeruje u Boga, nešto više (36%) u višu silu, a 26 posto je ateista. Jutarnji
Broj ljudi koji se izjašnjavaju da ne pripadaju nijednoj religiji rapidno raste i značajno nadmašuje kršćansku populaciju u Engleskoj i Walesu. Udio u populaciji onih koji se izjašnjavaju nereligioznima u 2014. godini dosegao je 48,5 posto što je gotovo dvostruko više nego 2011. godine, kada se tako izjašnjavalo 25 posto stanovnika Engleske i Walesa. Onih koji se izjašnjavaju kršćanima, a tu spadaju anglikanci, katolici i drugi, ima 43,8 posto. Guardian
Hodočašće Leopolda Mandića – satira ili govor mržnje?, spajanje Katoličkog bogoslovnog i Filozofskog fakulteta – da ili ne?, stranka Most – “treći put” ili skriveni projekt Crkve? U hrvatskoj se javnosti u posljednje vrijeme sve više govori o desekularizaciji/klerikalizaciji društva, odnosno o pojmu sekularizma, koji se nalazi u temeljima suvremenih ustavnih demokracija. No “zid” između države i crkve čak je i u ustavnim demokracijama teško u potpunosti sprovesti te pronaći balans između pravo na vjeru i javno ispovijedanje vjere te sekularizma. Zanimljiv osvrt o temi donosi tportal.