Iako su pandemijske mjere davno ukinute, svjetski zdravstveni sustavi bilježe povijesni pad učinkovitosti. Unatoč rekordnim ulaganjima i povećanju broja zaposlenih, produktivnost opada: pacijenti su bolesniji zbog odgađanja pregleda, a medicinsko osoblje je iscrpljeno i manje iskusno. Rezultat je začarani krug — pretrpani hitni prijemi, dramatično duge liste čekanja i kritična popunjenost kreveta koja doseže i 96%. Problem nije u novcu, već u strukturnom zagušenju i starenju populacije, što prisiljava bolnice na uvođenje modela kućnog liječenja kako bi sustav uopće opstao. Jutarnji prenosi The Economist.

Osigurane osobe HZZO-a, uključujući umirovljenike, imaju pravo na bolničku medicinsku rehabilitaciju ako postoji medicinska indikacija propisana pravilnikom. Rehabilitacija se provodi u specijalnim bolnicama kao početna ili održavajuća, najčešće u trajanju do 21 dan. Pravo se ostvaruje temeljem medicinske dokumentacije i odluke liječničkog povjerenstva HZZO-a, koje procjenjuje zdravstveno stanje osigurane osobe. HZZO ima ugovor s 15 specijalnih bolnica i lječilišta diljem Hrvatske, od Bizovačkih i Krapinskih toplica do Lošinja, Korčule i Opatije. N1

Riječki urolog prim. dr. Maksim Valenčić tvrdi da se liste čekanja mogu znatno skratiti boljom organizacijom i jasnom odgovornošću. U KBC-u Rijeka, gdje je bio šef, ukinuo ih je uvođenjem sistematizacije, zapošljavanjem potrebnog broja liječnika te strožom kontrolom upućivanja na pretrage. Smatra da je više od 50% CT i MR pregleda nepotrebno te da liječnici često šalju pacijente „po inerciji“. Uveo je konzilije za svaku odluku, smanjio broj biopsija i redovito koordinirao s radiolozima. Rezultat: iste operacije, ali znatno manje pretraga i bez dugih čekanja. N1, Index

U osam najvećih hrvatskih bolnica pacijenti najdulje čekaju na prvi pregled reumatologa i ultrazvuk dojke — i više od 300 dana. U KBC-u Split čeka se 455 dana na kardiologa, a u KB Dubrava 456 dana na ultrazvuk lokomotornog sustava. Među „najsporijima“ su i MR prostate, CT toraksa, te pregledi pulmologa i gastroenterologa. U manjim bolnicama situacija je bolja: u Puli se na reumatologa čeka 66 dana, a u Kninu ultrazvuk dojke — samo osam. N1

Opća bolnica Zadar prošle je godine otvorila Centar za estetsku dermatologiju, jedini takav u javnoj bolnici u Hrvatskoj. Ondje se nude zahvati poput botoksa i filera po tržišnim cijenama, a lista čekanja duga je i nekoliko mjeseci. Filer ili botoks stoje oko 300 eura, a klijenti su uglavnom žene, premda raste i broj muškaraca. Bolnica navodi kako ovakav model zadržava mlade liječnike, a sav prihod vraća se u ustanovu. Planiraju i širenje usluga na estetsku kirurgiju, dok klijenti ističu da se osjećaju sigurnije unutar bolničkog okruženja. HRT

Medikol Grupa započela je izgradnju Specijalne onkološke bolnice vrijedne 106 milijuna eura, koja je dobila status strateškog investicijskog projekta Vlade. Kompleks od 55 tisuća kvadrata gradit će se u tri faze, a prvi pacijenti očekuju se 2027. godine. Završetkom projekta bolnica će zapošljavati više od 560 ljudi i nuditi sveobuhvatnu onkološku skrb, s ambicijom postati regionalni centar izvrsnosti. Projekt se opisuje kao sinergija javnog i privatnog sektora, no činjenica da najveći iskorak u borbi protiv raka dolazi iz privatne inicijative otvara pitanje budućnosti javnog zdravstva. Poslovni

Novi pravilnik o dopunskom radu liječnika uvodi strože kriterije: dopusnice više neće dobivati oni iz ustanova s dugim listama čekanja (preko 150 dana), a bit će ograničene na jednu privatnu ustanovu i na godinu dana. Bodovat će se i funkcije, uspješnost, iskustvo i prisutnost na poslu. Ministarstvo želi veću transparentnost i kontrolu, dok Hrvatska liječnička komora sumnja u učinkovitost. Cilj je rasteretiti javni sektor i smanjiti liste čekanja, no kritičari tvrde da bez boljeg nadzora i digitalizacije neće biti značajnog učinka. tportal

Bivši ravnatelj bolnice u Koprivnici doživio je srčani udar, a kako doznaje portal Danica, morali su ga helikopterom voziti u Zagreb jer u bolnici nije bilo kardiologa, čak ni dežurnog, ni u pripravnosti. Tamo stigla i ekipa Dnevnika Nove TV koja je pokušala doznati uzroke problema, no rekli su im kako će im više moći reći “nakon produženog vikenda”. U regionalnim bolnicama se neslužbeno može čuti kako je glavni problem to što liječnici koji završe specijalizaciju više nisu dužni ostati raditi barem na određeni rok. Problem je u Zakonu o specijalističkom usavršavanju jer je ukinuta obveza specijalizanata da odrade određeni period u ustanovi u kojoj su odradili specijalizaciju. No, ima nešto i u upravljanju bolničkim sustavom jer nije u svim bolnicama u županijama isto.

Hrvatska dobila jedan od najnaprednijih onkoloških centara u Europi, i to u Zaboku

S adrese liste@miz.hr pružit će još jedan kanal komunikacije pacijentima, ali i ostalim dionicima zdravstvenog sustava s ciljem očuvanja silaznog trenda lista čekanja kao i dodatnog unaprjeđivanja procesa i otklanjanja eventualnih poteškoća dolaska do prvog termina za dijagnostički pregledDugoročni je cilj, dodaju iz Ministarstva zdravtsva, pozicionirati novu centralnu e-mail adresu kao glavnu platformu koja će sadržavati sve informacije pacijenata i ostalih dionika u sustavu što će omogućiti i promptno rješavanje eventualnih ‘uskih grla’ u procesima putem rukovoditelja područnih službi HZZO-a i bolnice na njihovom području. tportal