Istraživači iz Poljske analizirali su 35 uzoraka kebaba i ćevapa iz Poljske i Njemačke te utvrdili da je samo 28% proizvoda sadržavalo isključivo meso navedeno na deklaraciji. U čak 60% uzoraka pronađeno je meso drugih životinjskih vrsta, najčešće piletina umjesto skuplje janjetine, često bez navođenja u sastavu. U pojedinim „janjećim“ kebabima otkrivena je i svinjetina. Slični rezultati zabilježeni su i u ranijim istraživanjima u Velikoj Britaniji, što upućuje na raširen problem netočne deklaracije. N1

Cijene ćevapa u Zagrebu dosegle su rekordne visine – porcije sada često prelaze 10 eura. Najskuplja porcija s lepinjom i kajmakom stoji čak 14.30 eura. Razlog? Skok cijene junećeg mesa za više od 30% u pola godine. No ne očajavajte – Index donosi savjete i recept za sočne domaće ćevape s mineralnom vodom i malo kulinarske ljubavi, za znatno manju cijenu i jednak užitak.

Ovoga puta u Knjazovoj emisiji Znamo li što jedemo? na meniju su bili ćevapi, jelo bez kojega ne može nijedna fešta ni plata u Hrvata. U Turskoj se raspituju o rodilištu ćevapa i upoznaju mu najbliže rođake, kebab i ćufte. HRT

Prije dvije godine smo pokrenuli proces zaštite ćevapa. Nastavit ćemo raditi na zaštiti autohtonih domaćih proizvoda. On je sada zaštićen kao brend i kao poseban tradicionalni bh. proizvod. Ono što je važno je da će nakon same zaštite ćevapa kao brenda slijediti zaštita ćevapa u EU. Možemo najaviti da nakon zaštite ćevapa idemo u akciju zaštite sarajevskog somuna – poručila je gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić. Cilj je politike kvalitete EU-a zaštititi nazive određenih proizvoda radi promicanja njihovih jedinstvenih karakteristika povezanih s njihovim zemljopisnim podrijetlom i tradicionalnim umijećem i vještinama. Hrvatska je do sada zaštitila 25 proizvoda. Što je sve zaštićeno možete pogledati ovdje. tportal

Ćevap je svoju popularnost dosegnuo ranih sedamdesetih, a u BiH ga do 1900. nije bilo, iako se ta zemlja smatra ‘njegovom domovinom’. Mnogi izvori navode da su ćevapi zapravo preteča osmanskih ćufti, a kasnije kebaba, koje su prodavale na ulicama još u 15. stoljeću. Utvrđeno je da je burek predstavljen na stolu osmanskog sultana u 15. stoljeću, dok je na prostoru bivše Jugoslavije prvi put spomenut u Skoplju 1452. godine, a potom 1489. u Sarajevu i Novom Pazaru. O tome je li postojala jugoslavenska kuhinja, kako je nastala, čiji je ajvar i drugi pripravci, odgovore možete pronaći u, za hrvatske prilike, neobičnoj knjizi. Riječ je o historiografskom zborniku ‘Bratstvo i jedinstvo za kuhinjskim stolom: Hrana u socijalističkoj Jugoslaviji’, u kojem je skupljeno 14 znanstvenih tekstova o hrani u socijalističkoj Jugoslaviji. tportal

Iz Vukovara uskoro stižu proizvodi koje smo dosad jeli napravljene isključivo od mesa, no ovi će biti napravljeni od – slatkovodne ribe. Suvlasnik proizvodnog pogona Panonica tvrtke Istar agro koja će proizvoditi ove proizvode, za Osječku je televiziju rekao da su pokrenuli nešto što je novo na tržištu, prenosi Agroklub, a ćevape, kobasice, pljeskavice i kulen proizvodit će od otkoštenih fileta ribe iz Orahovice. Index

Netflixov dokumentarac prikazao je Split kao grad kojem su tradicionalna jela – burek i ćevapi

U Njemačkoj znanstvena konferencija o – ćevapima

Panika u centru Zagreba: Zbog ćevapčića dojurili vatrogasci

Cevapi Club novinarski je kolektiv koji piše o Balkanu, a čine ga novinarka Laetitia Moreni iz Francuske, Giovanni Vale iz Italije i rođeni Britanac Paul Prescott. Portal potvrđuje, koliko god se nekima u Hrvatskoj od toga dizala kosa na glavi, da stranci Lijepu Našu vide kao dio Balkana i da u tome nema ništa loše. “Kao što Italija nije samo pizza, niti je Francuska isključivo sir i vino, gastronomija Balkana se ne može ograničiti na ćevape. Ali to je simboličko jelo: naći ćete ga u cijeloj regiji”, poručuju. T-Portal