“Cikloturizam europskoj ekonomiji pridonosi oko 44 milijardi eura godišnje, što je slično sektoru kružnih putovanja brodovima ili ‘cruisinga’, a također je to sektor koji dosta zapošljava, samo u Europi oko pola milijuna ljudi”, rečeno je prošli tjedan u Zagrebu na sastanku o razvoju cikloturizma u Hrvatskoj (prisustvovali predstavnici ministarstava, udruga, turističkih zajednica).
Na razini Europske unije provodi se EuroVelo, projekt umrežavanja cikloturističkih ruta, što se sufinancira EU-ovih fondova, a u razdoblju trajanja projekta od 2014. do 2020. u Europi planira se uspostaviti, obilježiti i umrežiti 14 grupiranih europskih ruta ukupne dužine od oko 70 tisuća kilometara. Hrvatska se nalazi u minimalno dvije rute – mediteranskoj i baltičko-jadranskoj, a uz Bugarsku, Rumunjsku i Srbiju i u dunavskoj ruti, za što su dogovori u tijeku.
Zoran Klarić iz Instituta za turizam rekao je da veseli što Hrvatska od ove godine ima akcijski plan razvoja cikloturizma koji je Institut izradio, naglasivši da se Hrvatska opredijelila za razvoj te ponude, ali da joj nedostaje dosta infrastrukture (staze, odmorišta i slično) te turistička ponuda tipa ‘bike&bed’ koju takvi turisti najviše traže. “Puno toga je već učinjeno u Istri, velikih pomaka ima u Zadarskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji i vjerujem da će se to ubrzano razvijati i drugdje, jer je akcijskim planom predviđeno da do 2020. Hrvatska postane jedna od poželjnijih cikloturističkih destinacija u svijetu”, kazao je Klarić poručivši da o tom segmentu najbolje govore podaci da u Europi trenutno ima više od 60 milijuna aktivnih biciklista te da u prosjeku cikloturisti troše i do 30 posto više od klasičnih turista.
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Biciklisti često povezuju espresso s energijom, no bez šećera on zapravo ne daje “gorivo”, već kratkotrajni poticaj kofeina. Znanstveno je dokazano da umjerene količine (do dvije šalice dnevno) mogu poboljšati performanse i budnost. Oni koji redovito piju više kave taj učinak gube jer se tijelo prilagođava. Espresso može pomoći kad vam ponestane volje ili energije, ali samo privremeno – otprilike sat vremena. Pretjerivanje vodi suprotnom efektu, zato uživajte umjereno i sačuvajte kavu za trenutke kad vam stvarno treba motivacijski “boost”. Biker
Deset godina nakon Akcijskog plana razvoja cikloturizma, Hrvatska je napredovala minimalno, upozorava Zoran Klarić, jedan od autora plana. Infrastruktura, ključni element razvoja, gotovo da ne postoji, dok turističke zajednice i država prebacuju odgovornost jedni na druge. Pozitivni primjeri su Međimurska županija, Osijek i Koprivničko-križevačka, dok Greenway u Zagrebu stoji u limbu, preskup i nepotrebno kompliciran. Slovenija, Mađarska i Srbija odavno su riješile problem signalizacije i staza. Klarić zaključuje da je hrvatski cikloturizam „uglavnom mrtvo slovo na papiru“, a projekti poput Greenwaya trebaju racionalizaciju i prioritetno povezivanje stvarnih ruta. tportal
Prometne nesreće u kojima stradavaju biciklisti nisu samo puka nesreća sudbine. One su rezultat sustavnog zanemarivanja, kulture nesnošljivosti i infrastrukture koja bicikliste gura na marginu, izvan ruba ceste i u opasnost. U Hrvatskoj su biciklističke staze rijetkost ili su dizajnirane na način koji ih čini neupotrebljivima – prekidaju se svakih nekoliko stotina metara, vode preko pločnika punih pješaka, završavaju u parkiranim automobilima. Pogledajte samo Sloveniju i njihovu biciklističku infrastrukturu, ne morate ići dalje od toga, kažu na portalu 3sporta, nakon pogibije još jednog biciklista, inače predsjednika Biciklističkog kluba u Prelogu, i to tijekom biciklističkog treninga.
Zanimljivost: Francuski biciklist 1962. postigao rekordnu brzinu od 204 km/h na svom biciklu
Pametni telefoni već odavna mogu dobrim dijelom zamijeniti namjenske ciklokompjutere, a Combike je aplikacija koja upravo to i čini. Naime, osim što omogućava prikaz trenutačne brzine kretanja, skupa s drugim podacima kao što je prijeđeni put, vrijeme potrošene kalorije i slično, tu su i druge mogućnosti. Aplikacija bilježi i povijesti vožnji (i ruta), tu je i prikaz kretanja na mapi pri čemu je prikazana i brzina kretanja, kao i neke druge mogućnosti. Zgodno je to što aplikacija ima društvenu komponentu pa je vožnje moguće dijeliti s drugima, a dok je osnovna inačica aplikacije besplatna, ograničena je mogućnostima. Bug
Touching the void on the most breathtaking ridge of the Dolomites😱 pic.twitter.com/VdVke93PTE
— Nature is Amazing ☘️ (@AMAZlNGNATURE) July 12, 2024
Gradnja željezničke pruge koja je povezivala slovenske gradove Velenje i Dravograd počela je 1897. godine, a pruga je službeno otvorena 20. prosinca 1899. godine. U svega dvije godine, bez modernih strojeva i ostale tehnologije, samo od Velenja do Mislinje prokopano je 5 tunela, 8 puta premošćena rijeka Paka i izgrađen vijadukt kod Gornjeg Doliča. Za usporedbu, u 21. stoljeću rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka Dugo Selo – Križevci u Hrvatskoj traje već osam godina. No, prugom se nažalost nismo imali prilike provozati vlakom. Ukinuta je 1968. godine i Velenje i Dravograd danas nisu povezani željezničkom vezom. Poslije vlaka, drugi najbolji način održive mobilnosti su bicikli, a Slovenci su to za razliku od hrvatskih političara usvojili. 35 kilometara koji se danas ne može prijeći vlakom, može se prijeći sjajnom biciklističkom stazom. H-alter donosi reportažu (recenziju) slovenske staze kakvih bi moglo biti i kod nas.
Dani cikloturizma od početka su prepoznati kao važno događanje koje institucionalnim naporima, s čije razine se u cikloturizam posljednjih desetak godina ulažu značajna sredstva, daje svojevrsnu stručnu i tržišnu relevantnost. Prema podacima Europske biciklističke federacije (ECF), cikloturistička putovanja u zemljama Europske unije generiraju oko 44 milijarde eura prihoda, što je više od razvikanog luksuznog kruzing turizma. Cikloturistička industrija u Europi pritom izravno stvara više od 500 tisuća radnih mjesta, a u nekim zemljama, poput Francuske ili Njemačke, čini značajni udio u ukupnim turističkim putovanjima. Riječ je, dakle, o tržištu koje nije samo veliko i izdašno, već i koje Hrvatsku još uvijek nije značajnije zamijetilo na cikloturističkoj karti Europe. Još nije, ali hoće, uvjereni su ljudi okupljeni oko Dana cikloturizma. Nacional
Novootvorena biciklistička staza BRZO spaja Zabok i Oroslavje, a uključuje i prekrasan biciklistički most preko željezničke pruge u Zaboku kojeg se ni Nizozemska ne bi posramila. No, dojam je da su u gradu izvođači ove staze poslovično pogubljeni, ali ostatak staze kao i mostovi su svakako osvježenje u hrvatskom lutanju u potrazi za odgovorom na pitanje što li je to biciklistička infrastruktura. Staza je zanimljiva i za korištenje rekreativcima, ako već nema onih koji putuju na posao ili obavljaju svakodnevne poslove. Od Oroslavja se može nastaviti prema Stubici, okupati se u toplicama, posjetiti Gupčevu lipu, nastaviti prema Mariji Bistrici i zaokružiti natrag prema Zaboku. H-alter