Najnoviji podaci Brand Financea pokazuju da je 10 najvrijednijih brendova između 2024. i 2025. godine dodalo više od 450 milijardi dolara, predvođeni tehnološkim tvrtkama. Microsoft je prednjačio s porastom od 120,6 milijardi dolara zahvaljujući AI inovacijama, dok su Google i Apple ostvarili 79,5 i 57,9 milijardi dolara rasta. Nvidia je najbrže rastući brend (+97,5%), učvršćujući dominaciju u AI čipovima. Maloprodajni divovi Walmart i Amazon te TikTok također bilježe značajne dobitke, potvrđujući snagu digitalnih ekosustava i povjerenja investitora. Mreža

Pokret humanifest promiče autentičnu, nesavršenu i emocionalno iskrenu komunikaciju u svijetu zasićenom algoritmima i digitalnom površnošću. Brendovi poput španjolskog GoodNewsa, japanskog Suntoryja i napuljske knjižare Luce svojim kreativnim pristupima (kava za trač, koktel po emociji, knjige po osjećajima) potiču stvarnu ljudsku interakciju. Cilj nije samo prodaja, već i povezivanje, osmijeh i empatija – stvarne vrijednosti u vremenu sve veće otuđenosti. Lider

Vrijednost top brendova raste, ali potrošači sve manje mare za njih. Konzultantske kuće EY i Kantar ukazuju da cijena, kvaliteta i povjerenje zamjenjuju brend-lojalnost, dok privatne marke i e-trgovine preuzimaju primat. Shrinkflacija dodatno narušava vjeru u brendove, a sve više ljudi bira povoljnije alternative. Ipak, kvaliteta, inovacija i dobra cijena mogu vratiti povjerenje. Brendovi moraju brzo reagirati – diferencijacijom, AI-jem i stvarnim vrijednostima, a ne samo etiketama. Lider

Potpuno drugačije potrošačke navike današnjih 20 i 30-godišnjaka mijenjaju način na koji se odnosimo prema tehnologiji, kako trošimo i što kupujemo. Zbog toga su neki brendovi naprosto na putu prema dolje.

• Victoria’s Secret: Nekad glamurozan, sada ne-cool – mlađima ne pašu premršave manekenke i tamni dućani.
• Diet Pepsi: Umjetna sladila su OUT, zdrava pića IN – mladi više vole mineralnu vodu.
• Kodak: Film je mrtav, živjeli pametni telefoni – neuspješni povratak u digitalnu eru.
• Tiffany & Co.: Dijamanti nisu zauvijek – mlađe generacije biraju suživot prije prstenja.
• Harley Davidson: Kult slobode u problemima – milenijalci radije dijele vožnje nego da posjeduju motore.
• Gap: Bezlična odjeća u bezličnim dućanima – dosada uništava ovaj brend.
• Fiat: Mali auti za velike probleme – Amerikanci žele SUV-ove, Fiat u opadanju
• Forever 21: Brza moda više nije u modi – mladi sve više vole održivost.
• H&M: Prezasićeni policama – bore se s viškom neprodane robe i konkurencijom koja nudi održivost.

Nedavno su proveli istraživanje u kojem su zaposlenike prema kriteriju zadovoljstva podijelili u tri skupine angažiranosti – promotore, pasivne i kritičare. Iako je mnogi različito definiraju, i praktičari i akademici slažu se da je angažiranost zaposlenika refleksija uvjeta radnog mjesta. Angažirani zaposlenici razmišljaju, ali i osjećaju te djeluju u skladu s ciljevima kompanije. Gledano po zemljama, u Hrvatskoj se nalazi relativno veliki broj kritičara trenutnog poslodavca (čak 68 posto). Od nas više kritičara imaju samo Slovenija te Makedonija. Employer branding važan je iz dva razloga: kako bi kompanije zadržale (najbolje) zaposlenike i kako bi privukle nove. Prvi je korak osvijestiti kako nas doživljavaju drugi, a sve kako bi stvarna vrijednost tvrtke bila prepoznata. Lider

Na ljestvici nacionalnih brendova Hrvatska je opet nevidljiva

S krizom i padom kupovne moći građana ustrajno raste prodaja privatnih trgovačkih marki, a lani je ona u Europi premašila 300 milijardi eura, pokazali su podaci koje su prikupili NielsenIQ i Međunarodno udruženje proizvođača privatnih marki (PLMA). To znači da privatne robne marke danas u prosjeku čine 37 posto prodaje u europskim trgovačkim lancima, pri čemu je rekorder Švicarska s udjelom od čak 51,6 posto. Udjel privatnih marki za Hrvatsku nije objavljen, a takav podatak nema niti HGK. No, predsjednik HUP-ove Udruge trgovaca i direktor NTL-a Martin Evačić procjenjuje da je njihov udjel na domaćem tržištu oko 35 posto, a rast prošle godine bio je, smatra, između dva i tri posto. Tportal

“Razlog nije u tome da patente ne registriramo, nego je problem to što mi u Hrvatskoj patenata gotovo uopće nemamo. Oni su vezani uz istraživanja i razvoj, uz tehnologiju i proizvodne procese i njihove ishode, a mi tu, nažalost, nismo tako razvijeni”, kaže Romana Matanovac Vučković, profesorica na Pravnom fakultetu u Zagrebu i jedna od vodećih stručnjakinja za intelektualno vlasništvo u Hrvatskoj. Lider

Prema godišnjem izvješću Interbranda, Apple je u 2022. zadržao vodeće mjesto na ljestvici najvrednijih svjetskih brendova s procijenjenom vrijednosti od 482 milijarde dolara, uz godišnji rast od 6,8 posto. Na drugoj poziciji je Microsoft, a lani je preskočio i Amazon, dostigavši vrijednost od 278,3 milijarde dolara. Četiri od pet vodećih marki spadaju u sektor visoke tehnologije, a čak se i Amazon, koji pripada sektoru maloprodaje, smatra tehnološkim divom. Među vodećim brendovima istaknutu ulogu imaju medijske kompanije usko povezane s tehnološkim tvrtkama. Tako je i Google, tehnološki div na četvrtoj poziciji, u značajnoj mjeri uključen u medijski sektor. Tportal

Apple je zauzeo prvo mjesto s vrijednošću brenda od 323 milijarde dolara (rast 38 posto). Na drugom je mjestu Amazon s brendom vrijednim 200 milijardi dolara a na trećem Microsoft čiji brend vrijedi 166 milijardi dolara. Kompletno Interbrandovo izvješće Best Global Brands 2020. pogledajte ovdje. T-portal…