Na kome su uopće proveli svoje kvaziistraživanje? Vjerojatno na ljudima koji i inače rijetko čitaju, jer da su pitali knjiške červek(ic)e, rezultati bi bili dramatično drugačiji! – kažu na Booksi, gdje sablažnjeno komentiraju slučaj, usput pokušavajući pronaći razloge ovakvih rezultata. Nekoliko savjeta čitatelji(ca)ma početnicima. Smjestili ste se udobno, pritvorili ili zatvorili prozore i vrata ne bi li smanjili razinu buke, možda se čak umotali u deku/ćebence? Sve greška do greške! Ne možete se gnijezditi na ovaj način, gniježđenje je u potpunosti neprihvatljivo i naravno da će to mozak razumjeti kao poziv na dremku. Iskusna červekčad može čitati bilo gdje, ne obraćaju pažnju na razinu buke, čitat će u birtiji, tramvaju, bilo gdje – nema potrebe za izolacijom i gniježđenjem…
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Dok navika čitanja opada, pregažena profitima i algoritmima, zapadni mediji javljaju – evo još jednog paradoksa – da je čitanje u trendu kao nikada ranije. Štoviše, toliko je u trendu da svaki celebrity koji drži do sebe sada u ruci drži i knjigu. Dua Lipa je pokrenula book club Service95, svakog mjeseca preporučuje novi naslov – Margaret Atwood, David Szalay, Patti Smith, ukratko: sasvim solidni izbori – a u oktobru nastupa kao gostujuća selektorica Londonskog književnog festivala.
Današnji čitalački trendovi galopiraju digitalnim prostranstvima, društvenim mrežama i novim medijima. Instagram je imao svoj bookporn: knjige na policama, police na fotografijama, sve u kombinaciji s odgovarajućim filterima. S pauze se vraćamo – znate nas, jebiga – s lošim vijestima. Rodna emancipacija samo je jedna strana velikog čitalačkog trenda: u redu, žene čitaju, ali tko trend diktira? Modne kompanije, dakle. Holivudski studiji. Supermodeli, glumice, popularne pjevačice. Trend čitanja djeluje kao odgovor na algoritamski horor manosfere i na sve one influencere za koje ne znaš jesu li jadniji ili opasniji dok bildaju bicepse, rearanžiraju klavikule i sriču abecedu mizoginije. Boris Postnikov za Novosti
Knjižnica Zatvora u Zagrebu, točnije Remetincu, raspolaže s 6128 knjiga u 16 kategorija, a između 20 i 30 posto zatvorenika redovito ih posuđuje. Najčitaniji su krimići, ljubići, i psihološka literatura, self-help ili pak o sportu, a dostupni su i zakoni, vjerske knjige te naslovi na stranim jezicima. Zatvorenici mogu raditi kao knjižničari uz naknadu, a čitanje je dio rehabilitacijskog programa. Poseban projekt omogućuje roditeljima da čitanjem bajki ostanu povezani s djecom, čime knjiga postaje most između zatvorskih zidova i obiteljskog života. tportal
Američki novinar Nicholas Carr upozorava na rađanje „post-literarnog društva“ u kojem knjige, književnost i humanističke vrijednosti gube utjecaj pred STEM elitom Silicijske doline. Primjeri poput Sama Bankman-Frieda ilustriraju kulturu koja smatra čitanje zastarjelim, dok digitalna revolucija i AI smanjuju sposobnost duboke koncentracije i kreativnosti. Generativni AI nudi parodiju stvaralaštva, zamjenjujući tradiciju statistikom i algoritmima, dok kultura brze informacijske potrošnje potiče površnost i neznanje. Ipak, Carr ostavlja tračak nade: čak i u zatvoru, SBF može ponovno otkriti vrijednost dubokog čitanja i ljudskog izraza. Bug
Od 1984. do 2023. godine, udio 13-godišnjaka koji „nikada ne čitaju“ porastao je s 8% na 31%, dok je broj svakodnevnih čitatelja pao s 35% na 14%. Uzroci su društvene mreže, pametni telefoni, preopterećenost školskim obavezama i smanjena važnost beletristike u obrazovanju. Ipak, grafički romani i platforme poput BookToka pokazuju da strastveni čitatelji još postoje. Preporučuju se knjige poput Harryja Pottera, Narnije, Elmera i blagdanskih priča za poticanje ljubavi prema čitanju. Index… komentiraju na Forumu
Način na koji unosimo tekst – čitanje knjige, e-čitač ili audioknjiga – utječe na različite kognitivne procese. Papirnate knjige potiču „duboko čitanje“, empatiju i razvoj teorije uma, uz dokazane zdravstvene koristi. E-čitači olakšavaju pristup, ali često potiču površnije čitanje, dok audioknjige nude slično razumijevanje uz emocionalni sloj pripovjedača, no bolje prate multitasking nego analitičko razmišljanje. Kombinacija čitanja i slušanja pomaže početnicima i učenicima, ali zbunjuje iskusne čitatelje. Ključna razlika ipak nije u mediju, nego u pažnji: najvažnije je da mozak dobiva priče i ideje, bez obzira na format. Igor Berecki za Bug
Prema istraživanju za Noć knjige 2025., čitanost u Hrvatskoj se stabilizirala, ali na porazno niskim razinama – samo 37 % građana pročitalo je barem jednu knjigu godišnje. Najviše čitaju žene, obrazovani i Istrijani, a beletristika je i dalje najpopularnija. E-knjige i dalje u manjini, dok internet preuzima pažnju. Glavni razlog za nekupovinu knjiga? Jednostavno – nedostatak interesa. I dok knjižnice i festivali održavaju duh zajedničkog čitanja, većina građana knjige zaobilazi kao da su pisane hijeroglifima. tportal
Profesor neurolingvistike na Sveučilištu Lund analizirao je bazu podataka s više od tisuću osoba u njoj i otkrio da čitanje utječe na anatomiju mozga. Struktura dviju regija u lijevoj hemisferi, koje su ključne za jezik, razlikuje se kod čitača i onih koji ne čitaju. Jedna je prednji dio temporalnog režnja koji pomaže u povezivanju i kategoriziranju važnih informacija. Da bi se zaokružilo značenje riječi kao što je, primjerice, noga, u ovoj regiji u mozgu povezuju se vizualne, senzorne i motoričke informacije te nam govore kako noge izgledaju, kako se osjećaju i kako se kreću. Struktura mozga može puno reći o vještini čitanja. Međutim, važno je da je mozak fleksibilan – mijenja se kada usvajamo novu vještinu ili usavršavamo već stečenu. Na primjer, mlade odrasle osobe koje su intenzivno proučavale jezik povećale su kortikalnu debljinu u jezičnim područjima. Nacional
Najveći postotak čitatelja pročitane knjige ili kupuje (40%) ili posuđuje u knjižnici (37%). Iako se beletristika čita manje nego prije četiri godine, još uvijek je najčitanija vrsta knjiga (58%). Na drugom mjestu je publicistika, kod koje se uočava lagani trend rasta čitanosti (2020: 27%; 2024:34%), slijede stručne knjige (28%) i priručnici (22%), dok strip, dječje knjige i knjige o umjetnosti čita svega oko 8% populacije. Najtraženiji naslov protekle jeseni zasigurno je bio roman Intermezzo, novi naslov s potpisom Sally Rooney, zatim novi roman Dolly Alderton naslovljen Dobar materijal i posljednji Marquezov roman Vidimo se u kolovozu. Od domaćih autora, pri vrhu je novi roman Ante Tomića Nada, a zabilježen je i povratak Hrvoja Šalkovića. Pri vrhu je i hvaljeni roman Kristiana Novaka Slučaj vlastite pogibelji objavljen godinu prije. Velik interes ponovno je privukla i knjiga Atomske navike, kao i nova knjiga o rimskom caru-filozofu Marku Aureliju. Journal
Iako statistike pokazuju poraznu stopu pročitanih naslova, milenijcima i generaciji Z (!) najviše se može zahvaliti što se uopće išta čita. U Hrvatskoj, konkretno, prema podacima koji su objavljeni na otvorenju manifestacije ‘Noć knjige‘, postotak ljudi koji su pročitali barem jednu knjigu tijekom godine pao je s 49 na 38 posto. Ta se vjerojatnost povećava ako je u pitanju ženska osoba (45 posto), visokoobrazovana (61 posto) ili osoba s višim primanjima u kućanstvu (49 posto), a knjige najviše kupuju osobe u dobi od 26 do 45 godina. Podaci iz Ujedinjenoga Kraljevstva optimističniji su i pokazuju da je lani oboren rekord s 669 milijuna prodanih tiskanih knjiga. Njih najviše kupuju predstavnici generacije Z, koji više posjećuju i knjižnice (rast od 71 posto). U Americi pak generacija Z čita više knjiga od bilo koje generacije, a 70 posto preferira knjige u tiskanom izdanju. Lider