Tone otpada već mjesecima zatrpavaju Drinu kod Višegrada, prijete radu hidroelektrane i okolišu. Oko 85 posto otpada dolazi iz Srbije i Crne Gore, najviše rijekama Lim i Tara, dok ostatak potječe iz BiH. HE Višegrad svake godine uklanja između 6.000 i 8.000 kubika otpada, iako to nije njena zakonska obaveza. Problem dodatno pogoršavaju divlji deponiji, spaljivanje otpada i izostanak sistemskog upravljanja. Stručnjaci upozoravaju da bez zajedničkog djelovanja triju država trajno rješenje nije moguće. DW

Why don’t we launch our waste into space

Zack D Fims
pic.twitter.com/rWyJxkRFQn

— Science girl (@sciencegirl) February 7, 2026

Svakodnevno proizvodimo oko 6 milijuna tona otpada, no da bi tu količinu izbacili u svemir trebalo bi nam oko 90 tisuća raketa i ne zna se koliko milijuna dolara da bismo ih sve lansirali. Tu je i problem goriva koje bi se za to potrošilo i ispustilo emisija C02 u atmosferu, a dodatni je problem i domet raketa koje mogu doseći tek nižu Zemljinu orbitu, što bi rezultiralo time da se dio otpada vrati na Zemlju. Onaj dio koji bi i ostao oko Zemlje s vremenom bi nastavio letjeti oko Zemlje, formirajući prsten od smeća.

Unazad 10 godina udio otpada koji kod nas ostave turisti iznosio je nešto manje od 99 tisuće tona, da bi svake godine ta brojka rasla (izuzev pandemijske 2020.) i došla do nešto više od 186 tisuća. Od toga čak četvrtina prikupljena je u Istri, odnosno 48 tisuća tona. Slijede Primorsko-goranska županija (37,6 tisuća tona otpada, 20 posto udjela u ukupnoj količini), Splitsko-dalmatinska županija (33,9 tisuća tona, 18 posto udjela) te Zadarska županija (27,9 tisuća tona, 15 posto udjela) dok sve ostale županije bilježe značajno manje količine otpada. N1

Konferencija OTPAD 360° okupila je stručnjake kako bi raspravili o kroničnim problemima hrvatskog sustava gospodarenja otpadom. Iako su zakoni usklađeni s EU standardima, praksa i dalje zapinje – od prenapunjenih odlagališta do neodrživog modela naplate otpada. Istaknuli su nužnost odgovornosti proizvođača i pravednije raspodjele troškova. Unatoč izazovima, primjeri poput biootpada u vrtićima pokazuju da napredak nije nemoguć. Zaključak? Hrvatska ima potencijal za kružnu ekonomiju, ali je potrebno manje birokracije i više stvarne akcije. Zgradonačelnik

Gotovo svaki, pa i najmanji grad u Hrvatskoj, ima neko divlje odlagalište otpada. Primjera radi, samo grad Velika Gorica ima više od 50 stalnih divljih odlagališta. Nemarnim građanima diljem Hrvatske koji ostavljaju svoj otpad po šumama, rijekama, potocima ili livadama teško je stati na kraj. Povremeno ih volonteri ili lokalna komunalna poduzeća uspiju zaustaviti, ali ubrzo se pojavi neki novi prijestupnik koji ponovno “obilježi” teritorij svojim otpadom umjesto da ga jednostavno i besplatno odnese u reciklažno dvorište. Ako građani primijete divlje odlagalište otpada u lokalnoj zajednici, trebaju fotografirati lokaciju, napisati kratku izjavu o lokaciji i što preciznije opisati kako se do nje dolazi, ako je moguće identificirati počinitelja (primjerice, zapisivanjem registracijskih oznaka) te prijavu poslati Zelenom telefonu. Jedinstveni broj je: 072 123 456 (Savjeti)

Na konferenciji “Waste Management: Novi početak” raspravljalo se o smjerovima gospodarenja otpadom u Hrvatskoj, s naglaskom na otpad kao potencijalni resurs. Direktor Fonda za zaštitu okoliša Luka Balen istaknuo je značajan napredak u području gospodarenja otpadom, financiranjem sanacije divljih odlagališta, nabavom kontejnera te izgradnjom centara za gospodarenje otpadom. Naglašena je važnost edukacije i uloga lokalnih zajednica u uspostavi održivih sustava. Kao pozitivan primjer istaknute su sredine poput Preloga, Koprivnice i Osijeka. Izazov ostaje usklađivanje u priobalnim područjima te potreba za promjenom svijesti kako bi otpad doista postao resurs. Poslovni

Astroscale je priopćio da će u utorak potpisati petogodišnji ugovor o uklanjanju otpada iz Zemljine orbite s Japanskom agencijom za istraživanje svemira (JAXA). Pritom će razviti novu svemirsku letjelicu pod nazivom ADRAS-J2 koju će opremiti tehnologijom robotske ruke za hvatanje svemirskog otpada. Cilj je započeti s prikupljanjem otpada do ožujka 2029., stoji u priopćenju kompanije. Svemirski otpad sve više postaje rizik za misije u svemiru, budući da je broj satelita u orbiti naglo porastao. HRT

Njihov uspjeh rezultat je učinkovite politike gospodarenja otpadom koja uključuje visoke stope recikliranja, kompostiranja i termičke obrade. Zajedničkim naporima države, općina i stanovništva uspješno su implementirane EU direktive i propisi. Složenost terena i veliki broj općina, od kojih se 12 smatra urbanima, predstavljali su značajan izazov u provedbi direktiva. Međutim, slovenska ljubav prema prirodi i organiziranost omogućili su prevladavanje tih izazova i uspješnu primjenu propisa. Već nekoliko godina odlažu samo oko 6 posto komunalnog otpada na odlagališta. Ostatak otpada je recikliran, kompostiran ili spaljen za dobivanje energije. Zgradonačelnik

U emisiji ZGRADOnačelnik na PoslovniFM-u gostovala je Sonja Polonijo, stalna stručna suradnica Udruge gradova koja vodi edukacije o održivom gospodarenju otpadom. Kaže da se na otpadu “lome koplja” oko iznosa koji su uglavnom smiješni u usporedbi s onime koliko kao domaćinstva plaćamo za struju, vodu. Iznenađuje koliko se ljudi zapjene u tim diskusijama, a recimo, mjesečno za odvoz otpada plaćaju u vrijednosti jednog ili dva piva u birtiji. Trebalo bi u obzir uzimati ekonomske zakonitosti. Kada je komunalni otpad u pitanju, tko snosi cijenu usluge? Uglavnom krajnji potrošač. On toga mora biti svjestan. I što se više radi na tome, na razvoju, ta će usluga biti skuplja. Odnosi cijena su takvi da je najjeftinije odlagalište koje nije ugašeno 2019. godine, a nakon toga centar. Daleko je jeftinije to sve skupa zamiješati u miješani otpad i neka ide u centar ili na odlagalište. Ista priča je i s plastikom, za papir se može dobiti nešto eura. No, kompletan trošak plaća potrošač. Zgradonačelnik

Zagrebački holding je početkom siječnja zatražio očitovanje Suda o tome jesu li poduzete sve istražne radnje potrebne kako bi mogao početi postupak sanacije Jakuševca. U svom očitovanju Sud navodi da su vještaci predložili program istražnih radova koji uključuju geodetska snimanja terena, istražno geotehničko bušenje i druge postupke za koje se procjenjuje da će trajati do 6 mjeseci. U tom razdoblju ne mogu započeti radovi na sanaciji. Ujedno, u svom očitovanju vještaci su upozorili da unutar obuhvata plohe 6/2 na kojoj je došlo do odrona postoji značajna opasnost daljnjeg odrona. Njihovom stavu idu u prilog i ranija stručna mišljenja, koja ukazuju na veliku količinu vode u tijelu odlagališta, koja se zadržava zbog poteškoća u drenaži. Konačni uzroci i odgovornosti utvrdit će se kroz postupke koji su u tijeku, nakon kojih će se moći odrediti odgovornost za štetu i mjere za sanaciju odlagališta. Green