Iako možda na prvi dojam djeluje smiješno, HRT javlja o problemima koje u Zagorju stvaraju – dabrovi. Nekad su bili pred izumiranjem pa su zaštićeni da bi im se posljednjih godina broj udeseterostručio. U čemu je problem? – dabrovi grade brane koje su začepile odvodne kanale čime ugrožavaju ceste i pruge, dok su oranice i livade poplavljene.
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Opening a beaver dam
Sound on
pic.twitter.com/gzg16jMhow— Science girl (@gunsnrosesgirl3) November 16, 2024
Kako objašnjava u videu, na navedenom području pale su obilne kiše i postoji opasnost od poplava. Kako bi se voda nešto otpustila, morali su ukloniti jednu takvu branu koju su napravili dabrovi. Rezultat u videu. Inače, dabrovi grade brane kako bi stvorili sigurno i stabilno stanište za sebe, omogućava im sklonište od predatora, olakšava im pristup hrani, a tijekom zime im pomaže u održavanju temperature. Brane istovremeno doprinose bioraznolikosti – iako ih grade zbog sebe, često stvaraju mala močvarna područja koja su staništa za mnoge druge vrste biljaka i životinja.
Europskog dabra na ovim prostorima nije se moglo vidjeti od kraja 19. stoljeća, da bi ga 1996. godine vratili na tlo Lijepe naše u okviru projekta „Dabar u Hrvatskoj“, a od tada, kao životinja koja nema prirodnog neprijatelja, raširio se vrtoglavom brzinom i počeo raditi probleme. Dabrovi su na nekoliko mjesta u Hrvatskoj pušteni u prirodu da bi se obnovila njihova prisutnost. Među lokalitetima gdje je dabar pušten 1997. godine jest i rijeka Drava kod Legrada. Nije mu trebalo dugo da se kao invazivna vrsta počne širiti vrtoglavom brzinom. Uglavnom se kreće uzvodno, a dragi su mu i pritoci rijekama. Danas ih ima skoro u cijeloj Hrvatskoj, viđa ih se u Nacionalnom parku Plitvice, na Kupi i u Gorskom kotaru, izuzetak je još samo Dalmacija. N1, Podravski
Dabrov je doprinos za zaštitu okoliša ogroman. Njegova je dobrobit kategorizirana kao “obnova vodotoka temeljena na niskotehnološkim procesima”, stoji u istraživanju objavljenom u časopisu WIREs Water. Danas više nisu ugrožene životinje, iako im je populacija jedno vrijeme smanjena za čak 90% . Glavni krivac tada je bio čovjek, koji je dabrove lovio zbog krzna. Za poljoprivrednike su štetočine, no njihova su staništa ujedno i kritična staništa za druge životinje, poput jelena, losova, riba i ptica. “Bez tih jezerca i kanala, bez dabra, stanište divljih životinja na visokim pustinjskim krajolicima postaje sve oskudnije što se ubrzava s klimatskim promjenama“. Green
Dabrovi se vratili u London nakon više od 400 godina
Dabrovi se nakon 200 godina vratili u Vukovarsko-srijemsku županiju
Foto: Zadnjih dana građani Pakraca sve češće viđaju dabrove na gradskim ulicama