Kolonija dabrova u češkom zaštićenom području Brdy neočekivano je dovršila obnovu močvara, uštedjevši vlastima 30 milijuna kruna. Dok su službenici čekali dozvole, dabrovi su izgradili brane na staroj vojnoj jaruzi, stvorivši idealne uvjete za ekosustav. Stručnjaci hvale njihovu učinkovitost, ističući da su brže i jeftinije od ljudskih projekata. Iako dabrovi ponekad izazivaju probleme, ovaj slučaj pokazuje kako priroda često briljira tamo gdje birokracija zakaže. Dnevno

Opening a beaver dam

Sound on
pic.twitter.com/gzg16jMhow

— Science girl (@gunsnrosesgirl3) November 16, 2024

Kako objašnjava u videu, na navedenom području pale su obilne kiše i postoji opasnost od poplava. Kako bi se voda nešto otpustila, morali su ukloniti jednu takvu branu koju su napravili dabrovi. Rezultat u videu. Inače, dabrovi grade brane kako bi stvorili sigurno i stabilno stanište za sebe, omogućava im sklonište od predatora, olakšava im pristup hrani, a tijekom zime im pomaže u održavanju temperature. Brane istovremeno doprinose bioraznolikosti – iako ih grade zbog sebe, često stvaraju mala močvarna područja koja su staništa za mnoge druge vrste biljaka i životinja.

Europskog dabra na ovim prostorima nije se moglo vidjeti od kraja 19. stoljeća, da bi ga 1996. godine vratili na tlo Lijepe naše u okviru projekta „Dabar u Hrvatskoj“, a od tada, kao životinja koja nema prirodnog neprijatelja, raširio se vrtoglavom brzinom i počeo raditi probleme. Dabrovi su na nekoliko mjesta u Hrvatskoj pušteni u prirodu da bi se obnovila njihova prisutnost. Među lokalitetima gdje je dabar pušten 1997. godine jest i rijeka Drava kod Legrada. Nije mu trebalo dugo da se kao invazivna vrsta počne širiti vrtoglavom brzinom. Uglavnom se kreće uzvodno, a dragi su mu i pritoci rijekama. Danas ih ima skoro u cijeloj Hrvatskoj, viđa ih se u Nacionalnom parku Plitvice, na Kupi i u Gorskom kotaru, izuzetak je još samo Dalmacija. N1, Podravski