Krajem 1990-ih Swatch je, u suradnji s Nicholasom Negroponteom iz MIT Media Laba, predstavio Internet vrijeme – sustav koji je dan dijelio na 1.000 decimalnih jedinica zvanih .beat, bez vremenskih zona. Referentna točka bio je Biel u Švicarskoj (BMT), a cilj je bio globalno usklađivanje vremena u eri interneta. Iako vizualno privlačan i popularan među tech entuzijastima, sustav je propao zbog apstraktnosti i gubitka veze s prirodnim ritmom dana. Ugašen je 2003., ostavši tehnološki kuriozitet. Bug

Prema izvješću inicijative World Weather Attribution za 2025., klimatske promjene učinile su ekstremne vremenske događaje češćima i snažnijima. Zabilježeno je 157 ekstremnih događaja, uključujući poplave, toplinske valove, oluje i požare. Od 22 detaljno analizirana slučaja, njih 17 bilo je jasnije povezano s globalnim zatopljenjem. WWA upozorava da milijuni ljudi već dosežu granice prilagodbe, dok rizici klimatskih promjena postaju sve manje apstraktni, a sve više svakodnevna realnost. HRT

• Olujni vjetar ruši stabla i stupove, prevrnut kamper kod Krčkog mosta (HRT, Index)
• Prve ovosezonske pahulje zabijelile su i Dalmatinsku zagoru, a DHMZ je zbog pogoršanog vremena izdao žuto upozorenje za splitsku regiju. HAK javlja da se preko Klisa može samo sa zimskom opremom, dok su ralice od ranog jutra na terenu – posebno u Kamenskom i Aržanu, gdje je palo do 15 centimetara snijega. Unatoč naletima jakog vjetra, promet je zasad pod kontrolom. Jutarnji
• Snježna idila na Sljemenu, fotke i video (tportal, Index)
• Snježna igra koja je oduševila Hrvatsku, dvije male lisice snimljene kod Ogulina ukrale su show (Index)

Prema izvješću WMO-a za 2024., samo trećina svjetskih riječnih slivova imala je normalne hidrološke uvjete, dok su ostali pogođeni sušama ili poplavama. Ledeni gubici iznosili su 450 gigatona, a razina mora dodatno porasla. Prekomjerno crpljenje podzemnih voda pogoršava stanje, dok 3,6 milijardi ljudi već sada povremeno nema pristup vodi. Ekstremi poput poplava u Europi, suša u Amazoniji i tropskih ciklona u Aziji potvrđuju da hidrološki ciklus postaje sve nepredvidljiviji i opasniji. tportal

Nakon snažnih oluja na Jadranu i kontinentu, vremenske prilike se postupno smiruju. Upozorenja se povlače, ali bura i lokalne nestabilnosti ostaju mogući. Ravnatelj DHMZ-a Güttler najavljuje porast temperatura i djelomično stabilnije vrijeme, dok klimatolozi ističu da će ostatak ljeta biti topliji od prosjeka, ali s mogućim kratkotrajnim nevremenima sredinom srpnja. tportal

Iako satovi mjere vrijeme precizno, naš mozak to doživljava vrlo subjektivno. S godinama, zbog rutine, manje novih iskustava i neurokognitivnih promjena, vrijeme nam djeluje sabijenije i brže prolazi. Psihološke teorije objašnjavaju da bogat sadržaj usporava doživljaj, dok monotonija sve komprimira. Stariji mozak se sve više oslanja na vanjske pokazatelje, a proporcionalna i logaritamska percepcija dodatno „ubrzavaju“ godine. No, mindfulness i razbijanje rutine mogu prevariti naš unutarnji sat i usporiti vrijeme – barem u glavi. Igor Berecki za Bug.

Dok se velik dio Europe borio s rijetkim toplinskim valom, kupači koji su se pokušavali rashladiti na obali Portugala ostali su zatečeni tamnim oblakom nalik tsunamiju. Ovaj fenomen, poznat kao valjkasti oblak, zahvatio je nekoliko plaža duž portugalske obale u poslijepodnevnim satima. Snimke prizora brzo su se proširile društvenim mrežama. Index

Znanstvenici upozoravaju na sve izraženije posljedice klimatskih promjena – rastu razine mora, temperature i učestalost ekstremnih vremenskih pojava. Hrvatska koristi podatke iz europskih satelita koji svakih deset minuta prate atmosferu. Superćelije i razorne oluje više nisu rijetkost, a prognoze su preciznije, ali i zabrinjavajuće. Unatoč napretku, emisije stakleničkih plinova rastu, a ako se trendovi nastave, globalna temperatura bi do kraja stoljeća mogla porasti za 3 °C, uz masovne klimatske migracije. HRT

Oborine u mediteranskoj regiji ostale su stabilne unatoč varijacijama između godina i desetljeća, pokazuje analiza povijesnih trendova za razdoblje 1871. – 2020. Rezultati su objavljeni u časopisu Nature, a temelje se na podacima s 23 000 postaja u 27 zemalja te imaju značajne posljedice na društvene, ekonomske i okolišne politike u regiji. Iako su tijekom analiziranog razdoblja utvrđeni zanemarivi trendovi u oborinama, autori ističu da se Mediteran suočava sa sve češćim sušama uzrokovane povećanom evaporacijom kao posljedicom rasta temperature zrakana ovom podruju. Zaključuju da će ovi rezultati imati važne posljedice za planiranje zaštite okoliša, poljoprivrede i upravljanja vodnim resursima u regiji. DHMZ

Severe Weather Europe predviđa intenzivne zimske oluje i arktički udar hladnog zraka diljem Europe u idućim tjednima. Snijeg, mećave i jak vjetar zahvatit će Skandinaviju, Alpe i Balkan, uz mogućnost lokalnih oborina do 40 cm. Snažne ciklone donijet će obilne kiše i grmljavine, dok će zapadna Europa trpjeti orkanske vjetrove. Središnji i sjeverni dijelovi kontinenta očekuju dinamične promjene vremena, s potencijalom za prometne kaose i ekstremne uvjete. Savjet: slojevito odijevanje i zalihe čaja! tportal