Dobivaju je od jednog kemijskog spoja bogatog energijom, koji se zove adenozin trifosfat. Unutar sebe ima takve kemijske veze da može sačuvati energiju i dati ju mišićima za njihov rad. Izvor svega je glukoza, odnosno krvni šećer, koji se dobiva prehranom. Glukoza se razgrađuje na osnovi vodikovih iona. Što će reći, za sve je prvo potreban kisik koji udišemo. Tu se odvija kemijski proces oksidacije vodikovih iona, kojim se oslobađa velika količina energije. Ta energija će se onda sačuvati u adenozin trifosfatu. Cijeli biokemijski proces opisuju na Biker portalu.

Odgovor zašto je krilo ptice prilagodljivije od krila zrakoplova leži u mišićnom vlaknu. Mišićno se vlakno, istina, može nadomjestiti žicama i servo-motorima, može se umjesto mišića upotrijebiti hidraulika, ali to su tek loše imitacije onoga što daje priroda. To govorim zato jer se već dugo radi na umjetnim mišićnim vlaknima, mekim aktuatorima. Zamisao je jednostavna: treba napraviti nit koja bi se stezala i rastezala pri promjeni vanjskih uvjeta. Samo kakvih uvjeta? Nakon mnogih više-manje uspješnih (ili manje-više neuspješnih) pokušaja, evo novog dostignuća: kineski i turski znanstvenici uspjeli su napraviti meki aktuator s radnim kapacitetom 3,5 kJ/kg – a to znači da pedeset puta nadmašuje prirodno mišićno vlakno. O novom tehnološkom postignuću znanstvenik Nenad Raos za Bug.

Luc van Loon je stručnjak za fiziologiju vježbanja i prehranu, a postavio je 4 zanimljiva zakona izgradnje i održavanja mišića:

Ono si što upravo pojedeš – oko 50% proteina unesenih u tijelo ulazi u cirkulaciju organizma unutar pet sati, a u istom tom periodu 11% enesenih proteina ugrađeno je u nove mišiće. Općenito, čovjek izgubi ili ponovno izgradi 1 do 2 posto mišića svaki dan, što bi značilo da se tijelo iznova izgradi svakih 2 do 3 mjeseca

Osim što su izvor sirovog mateirjala, proteini su i molekula koje šalje signal za izgradnju novih mišića. Najbolji način da se pojača sposobnost proteina da potakne izgradnju mišića je – vježba prije jela pa mišići postanu osjetljiviji na signale proteina

Problem s neaktivnosti – netko tko je posve neaktian (npr. leži u bolnici) ne treba jesti, osim ako je apsolutno potrebno. Ako je ikako moguće, treba se pokrenuti barem malo i čak ova minimalna kontrakcija mišića pojačat će sintezu mišića. Udio proteina u jelu treba biti veći kad je čovjek neaktivan, kako bi se osiguralo dovoljno signala za sintezu mišića

Hranu treba dobro prožvakati (zbog čega su ljudi koji imaju svoje zube mišićaviji od onih s umjetnim zubima) i jesti sjedećki jer jedenje u ležećem položaju usporava probavu proteina i smanjuje sintezu novih mišićnih proteina. Outside

Mnogo je problema s novim Baywatch filmom, a jedan od njih su mišići Zaca Efrona kojih je jednostavno previše te uopće ne izgleda kao plivač, piše Vulture. Istražuje ujedno i kako se među glumcima proširila ta opsjednutost teretanom, te se danas ne može naći jedan bez pločica. Od Gerarda Butlera u 300, preko Taylora Lautnera u Mladom mjesecu i Ryana Goslinga u Ta luda ljubav do Chrisa Pratta u Čuvarima galaksije.

Miastenija gravis – rijetka bolest koja izaziva neprirodno brzo zamaranje mišića

Za ravan i mišićav trbuh dovoljna je jedna vježba

Video: 25 verzija sklekova za gornji dio tijela

O čemu treba voditi računa dok se gradi veće mišiće?

Nakon vježbanja nikako se ne smije zaboraviti istegnuti jer se time sprečava upala mišića. U slučaju da se pretjera u vježbi, umjesto tableta protiv bolova bolje je koristite pjenasti valjak za mišiće i leći u hladnu kupku, te se dobro naspavati. Nakon vježbe ne treba se prejesti, ali treba pojesti malo, alkohol treba izbjegavati i nije pametno odmah se “izvaliti” u kauč. T-Portal

Zašto neki postanu mišićaviji od drugih, a vježbaju jednako