Razlike između Boomera i Zoomera postale su očite zbog različitih životnih iskustava. Dok su Boomeri odrasli u stabilnijem vremenu, Zoomeri se bore s psihološkim pritiscima i nesigurnostima. Prof. dr. Nataša Jokić Begić naglašava važnost empatije starijih prema mladima. Povezivanje s mladima može pomoći starijima da shvate složenosti današnjeg svijeta. Umjesto kritike, trebali bi pitati: „Kako ti mogu pomoći?“ Samo tako može doći do međugeneracijskog razumijevanja. HRT donosi još jedan članak koji se vezuje na tu temu.

“Čitam kako se ljudi žale da se mladi ne dižu starijima u tramvaju. A zašto bi se dizali? Ti klinci stoga nemaju nikakvo dužnosti, ni moralnu, a ni pravnu, dizati se bilo kome u javnom prijevozu ili drugdje, jer, čast izuzecima, Hrvatska koju imamo je upravo ona Hrvatska kakvu su starije generacije htjele. Glasale su te starije generacije za lopovsku privatizaciju, nisu punili ulice kad su se firme gasile, svojim bježanjem u mirovinu su upravo doveli do mirovina koje jesu takve kakve jesu”, piše Goran Vojković. Index

Klimatske promjene, rastući javni dug, nesigurne mirovine i zapošljavanje – događaji tijekom posljednjih četvrt stoljeća znatno su otežali život mlađim generacijama. Znak toga je da često svjedočimo većem siromaštvu među mladima nego među starijima. To bi trebalo biti jedno od najvažnijih političkih pitanja, sa značajnim implikacijama za javne financije, socijalnu zaštitu, poreznu politiku i regulaciju tržišta rada. No novi generacijski jaz ima tek neznatan izravni učinak na politiku, piše Poslovni.

“Svaka generacija čije je vremenski rok prošao će pilati i govoriti kako je nekoć bilo bolje. Muzika je bila bolja, djevojke su bile ljepše i tako dalje. Tlačenje je OK, ali ako povjeruješ u te mitove, e to je već tvoj problem. Pa, čovječe, ništa gore od mladih ljudi koji žale za mladosti svojih roditelja dok oko njih muzika zaista konačno dolazi iz podruma iz krova”, kaže u intervjuu za T-portal pisac Sven Popović, kojem je upravo izdan prozni prvijenac Nebo u kaljuži.