Gotovo četvrt stoljeća od nestanka DDR-a, zapravo je začuđujuće mali broj građana bivše socijalističke države zatražio uvid u spis koji je Stasi vodio o njima. Socijalistička Njemačka je brojala oko 17 milijuna stanovnika, a bilo je tek dva milijuna zahtjeva građana. Neki ljudi ne žele znati tko ih je izdao. Deutsche Welle
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Još potkraj milenija bio bezvrijedan auto koji je najčešće napušten na smetlištu svjedočio minulim vremenima. Danas je pak kolekcionarska poslastica. Iako je prošlo više od 60 godina od njegovog predstavljanja, trabant je za mnoge bio i ostao predmet podsmijeha kako zbog plastične karoserije, tako i zbog malenog dvotaktnog motora. Jedino što je bilo i ostalo simpatično je njegov dizajn. Danas ima status oldtimera, a u Njemačkoj je vrlo tražena roba. Padom Berlinskog zida automobilski vizionari su doslovno besplatno mogli krenuti u skupljanje svojih primjeraka Trabanta za koje sada mogu dobiti i do 30.000 eura. Iako se automobil ne proizvodi već 32 godine, procjenjuje se da broj tih vozila u svijetu – ne opada. Godine 2017. u Njemačkoj je bilo registrirano 34.500 trabija, 2021. godine 38.173, a ove 40.000. Index I jedna zanimljivost: posebnu popularnost trabanti su stekli ’90-ih nakon pojavljivanja u jednom od tri spota za pjesmu “One” grupe U2.
Na vrhuncu napete druge faze hladnog rata, grupa Štazijevih starešina, oficira propagande i graničara sastajala se u dobro utvrđenom kompleksu u socijalističkom Istočnom Berlinu. Od proleća 1982. do zime 1989. okupljali su se jednom u 4 nedelje od 4 do 6 popodne u domu kulture u prostorijama gardijskog puka Feliks Dzeržinski (paramilitarnog krila Štazija), u gradskom okrugu Adlershof. Nisu se okupljali da bi zamišljali scenarije nuklearnog rata, planirali kampanje dezinformisanja ili usklađivali tehnike infiltracije, već da nauče jampski pentametar, obrasce unakrsne rime i petrarkijanski sonet. Za 7 godina, grupa koja je u internoj komunikaciji pominjana pod imenom “Radni kružok književnih čekista” objavila je dve antologije poezije. Ako zaista želim da razumem zašto je Štazi osnovao kružok i kako je nameravao da ga upotrebi, rekao mi je Polinske, trebalo bi da nađem Uwea Bergera, bivšeg umetničkog rukovodioca kluba… Peščanik
“Sve do danas postoji veliki raskorak između slike DDR-a koja vlada javnim diskursom i individualno doživljene svakodnevice u Istočnoj Njemačkoj. Mnogi koji su živjeli u DDR-u se danas ne pronalaze u javnoj raspravi o ovim vremenima. Njihova iskustva i javna percepcija se često razilaze” – kažu pokretači projekta. Al Jazeera