Od početka godine Agencija za osiguranje radničkih potraživanja u slučaju stečaja poslodavca isplatila je ukupno 8,69 milijuna kuna, a radnicima čijim poslodavcima su bili blokirani računi doznačeno je ukupno 4,76 milijuna kuna. Najviše novca, ukupno 4,6 milijuna kuna, dobili su šibenski TLM-TPP i EC-Proizvodnja odjeće iz Velikog Trgovišća. Poslovni

Kraj 2016. s blokiranim je računima dočekalo više od 327 građana i gotovo 30,9 tisuća poslovnih subjekata, pri čemu je broj blokiranih tvrtki u odnosu na 2015. godinu bio za četvrtinu manji, dok je broj građana čiji su računi blokirani porastao za 1,7% – blokirano je 327,176 građana, pokazuju podaci Fine. Još značajnije rasle su nepodmirene obveze (za više od 4,6 milijarde kuna ili 12,7%) i sada iznose 41,16 milijardi kuna. Među poslovnim subjektima i dalje dominiraju oni u drugotrajnoj blokadi. N1

Krajem studenoga prošle godine u blokadi su bile više od 31,2 tisuće hrvatskih tvrtki s ukupnim dugom većim od 18,16 milijardi kuna. Najviše su u prosjeku dugovali poduzetnici iz Grada Zagreba – više od 933 tisuće, te oni iz Međimurske županije, čiji je prosječni dug iznosio 803,4 tisuće kuna, pokazuju podaci Fine. Poslovni

Jeste li se ikada pitali, hoće li naručitelj vaših usluga moći podmiriti dugove prema vama? U doba kad je poslovanje s nepoznatim partnerima nesigurno zbog neplatiša, Companywall business nudi rješenje. Uvidom u detaljne pokazatelje poslovanja, vidjet ćete kolike su šanse da tvrtka ode u stečaj, likvidaciju ili ima poteškoća u plaćanju svojih obveza. Na ovaj način uvijek ćete znati treba li tražiti avansno plaćanje te tako zaobići moguće neugodne situacije. Vaš novi alat za sigurno poslovanje. Registrirajte se ovdje.

Proteklih mjeseci Porezna uprava je gradu Požegi, bez ikakve najave, s računa skinula novac zbog duga. Naime, Hrvatska pošta kupila je nekretninu za koju nije morala platiti porez, no on je pao na teret grada. Osim toga, grad mora HŽ infrastrukturi platiti pola milijuna kuna za radove koji uopće nisu izvedeni. Stanje je toliko ozbiljno da je upitno funkcioniranje grada. HRT

“Normalno je očekivati da države riješe probleme između sebe, a ne da EU bude zloupotrijebljena u te svrhe to jest da vlastito članstvo u EU-u bude šaka za provođenje bilateralnih zahtjeva koji postoje duže vrijeme”, komentira hrvatsku blokadu srbijanskih pregovora s EU Gunther Krichbaum, član njemačke stranke CDU i šef Odbora za europske poslove u EP. U intervjuu za DW kaže kako postoji način da se taj problem tematizira u Europskom vijeću. Jutarnji piše da se prijeti oduzimanjem EU novca.

Radna skupina unutar Vijeća EU koja se bavi pitanjem proširenja trebala je na dnevnom redu jučerašnjeg sastanka imati i raspravu o otvaranju 23. poglavlja u pregovorima o članstvu Srbije u EU, no ta je točka skinuta s dnevnog reda. Večernji piše da je neslužbeni razlog prigovora Hrvatske. Također, tu je izjava ministra Kovača kako Srbija neće u EU dok ne ispuni neke uvjete. Srbijanska strana opovrgava da je došlo do blokade, kažu da točka još nije ni došla na red. Forum.hr

Otvaranje pregovaračkog poglavlja 23 Srbije i EU još nije na dnevnom redu, izjavila je u srijedu glavna srbijanska pregovaračica Tanja Miščević, odbacujući kako netočne tvrdnje zagrebačkih medija da Hrvatska blokira Srbiju u pristupnom pregovaračkom procesu s Unijom.

Miščević je za radio Beograd izjavila kako nisu točni navodi Večernjeg lista da Hrvatska već blokira Srbiju u pregovaračkom procesu, naglasivši da se poglavlje 23 još nije niti našlo na dnevnom u Bruxellesu.

Glasnogovornica za vanjske poslove i sigurnosnu politiku EU Maja Kocijančič rekla je da se “Europska komisija veseli narednim koracima u procesu pridruživanja Srbije i otvaranju poglavlja 23 i 24”.

“Rasprava je trenutno u tijeku i Europska komisija je spremna krenuti naprijed s narednim koracima čim se osigura nužna jednoglasnost država članica”, navela je Kocijančič u izjavi agenciji Tanjug.

Kako se u srijedu doznaje iz europskih izvora radna tijela Vijeća Europske unije još nisu raspravljala o otvaranja pregovora sa Srbijom u poglavlju 23 Pravosuđe i temeljna prava, a pitanje priprema za otvaranje tog poglavlja maknuto je s dnevnog reda radne skupine za proširenje zbog primjedbi Hrvatske.

Hrvatsko ministarstvo vanjskih i europskih poslova prije nekoliko je tjedana postavilo kao uvjete Srbiji za otvaranje poglavlja 23 da mora poštovati manjinska prava, surađivati s Haškim sudom i reformirati pravosuđe, što uključuje ukidanje nadležnosti za procesuiranje ratnih zločina na području cijele bivše Jugoslavije.

Srbija hrvatske uvjete ocjenjuje kao bilateralna pitanja koja se trebaju rješavati između dviju zemalja, a ne kroz pregovarački proces s EU-om.

“To je jedan od principa pregovora sa EU – bilateralna pitanja se bilateralno rješavaju”, kaže Miščević objašnjavajući kao “prirodno da druge države članice EU žele čuti mišljenje” članica koje ukazuju na problem i očekuju objašnjenje zašto je taj problem nastao.

Beogradski elektronički mediji prenijeli su u srijedu Večernji list koji je objavio kako Hrvatska već blokira Srbiju u pregovaračkom procesu s EU jer Zagreb, za razliku od ostalih 27 članica, nije dostavio svoja stajališta o otvaranju poglavlja 23, zbog čega je ta točka, navodno, skinuta s dnevnog reda tijela EU zaduženih za proširenje Unije.

“Nema tu uvjetovanja niti pritisaka bilo kakve vrste, nego pokušaja da se razumije ona država članica koja ima nekakvo pitanje u pregovaračkom procesu”, objasnila svoje stajalište Miščević.

U povodu prijepora na relaciji Zagreb-Beograd o navodnoj blokadi pristupnih pregovora Srbije Uniji, predsjednica beogradskog Centra za vanjsku politiku Aleksandra Joksimović izjavila je u srijedu kako se čini “evidentnim da će Hrvatska prema Srbiji, ali i prema BiH, koristiti svaku priliku da pravilom potpunog konsenzusa među 28 članica EU rješava pojedinačna bilateralna pitanja”.

Joksimović je rekla kako “prema njezinim informacijama, Europska komisija nije završila razmatranje ovog pitanja niti je o njemu raspravljala”.

Rezultat aktualnog hrvatskog ponašanja oko trgovinske razmjene s BiH očitovao se u burnim reakcijama u potonjoj zemlji. Mnogi proizvođači hrane i političari glasno pozivaju na bojkot hrvatskih proizvoda u trgovinama širom BiH. A taj poziv uspio je kao rijetko što ujediniti BiH, njezine kronično zavađene političare, entitete i identitete, te proizvodne i trgovačke subjekte. Pritom treba znati da Hrvatska i dalje više toga izvozi u BiH nego što uvozi, ali svejedno službeni Zagreb smatra susjednu zemlju svojim ekskluzivnim lovištem i tako nepromišljenim forsiranjem još veće dominacije riskira izvozni promet od oko 400 milijuna eura godišnje – samo u hrani. Novosti

Država će isplaćivati do tri minimalca radnicima u blokiranim tvrtkama