Odgojitelj u jednom od zagrebačkih vrtića Duško Ilijević, poznat kao “striček Duško”, u emisiji Nedjeljom u 2 poručio je da roditelji ne bi trebali biti prijatelji svojoj djeci, nego voditelji. Smatra da su današnji roditelji previše popustljivi i da djeci uskraćuju slobodnu igru, čime im uskraćuju djetinjstvo. Kritizira pretjerano korištenje ekrana među mališanima, ističući da “ekran nikad neće prenijeti empatiju”. Umjesto mobitela, kaže, djeci treba dosada, blato i osoba koja ih sluša. Index, HRT

Sustav i dalje vapi za najmanje sedam tisuća odgajatelja, a nedostaje i tehničkog i administrativnog osoblja, kao i stručnih suradnika. Više od 400 vrtića nema zdravstvenog voditelja, a bez njega vrtić ne bi smio niti početi s radom. U sustavu je zaposleno nešto više od 15,6 tisuća odgojitelja. Gotovo 30 posto zaposlenih odgojitelja su nestručne zamjene. Frizeri, kozmetičari, ugostiteljska zanimanja pa i IT stručnjaci najčešća su zanimanja nestručnjaka koji se zapošljavaju u vrtićima. Negdje se čak plaća i na ruke, pa i na studentski ugovor kao “pomoćni odgojitelj”, što je nezakonita praksa, upozoravaju iz sindikata koji organiziraju prosvjed. Jedno od mogućih rješenja je zapošljavanje učitelja razredne nastave, uz uvjet prekvalifikacije. No, nije izjašnjeno koliko je učitelja u sustavu viška. Faktograf

S obzirom na to da u Hrvatskoj osnovna škola traje osam godina, uvelike zaostajemo za gotovo svim europskim sustavima odgoja i obrazovanja. Nespremnost i nevoljkost različitih vlasti u prethodna dva desetljeća da produlje osnovnu školu na devet godina, uz zadržavanje trajanja srednje škole, negativno se odražava na znanja i vještine mladih ljudi, ali i na društvo i gospodarstvo. U budućnosti odraz nedjelovanja može imati još teže posljedice, upozorava ravnatelj Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu Boris Jokić. Po njemu, iz više razloga produljenje obrazovanja u Hrvatskoj ima smisla, ali ako se tih devet godina organiziraju u školi, pri čemu tu dodatnu godinu nije moguće organizirati na način da je kao predškola dostupna svima u dječjim vrtićima. Jokić se poziva na analize dostupnosti dječjih vrtića iz 2018. koje ukazuju na to da postoje izrazite regionalne razlike u obuhvaćenosti djece predškolskim programom. Jutarnji

Inicijativa odgojitelja ‘Sidro’ uputila je otvoreno pismo Vladi zbog dvostrukih kriterija kojima se provode mjere u državi, a izravno opterećuju već ionako opterećene odgojitelje u vrtićima. Smatraju da se na njihove uvjete rada zaboravilo iako su iz Stožera napokon priznali da su djeca širitelji zaraze, no to se ne odnosi i na vrtiće u kojima se, uz nepoštovanje pedagoškog standarda i izvan pandemije, ne mogu nositi maske i poštovati distanca među djecom, a uvjeti rada dovode financijsku i zdravstvenu situaciju zaposlenih, ali i njihovih obitelji u pitanje. U vrijeme kad se preporučuje neviđanje sa starijim članovima obitelji te zatvaraju granice županija kako bi se spriječila obiteljska druženja za blagdane, odgojitelji se s punim pravom pitaju kako je moguće da se to ne odnosi i na njihov rad. Tportal

Vlada je najavila niz novih mjera zapošljavanja, za koje je predviđeno više od dvije milijarde kuna. Jedna od njih je zapošljavanje dodatnog osoblja u dječjim vrtićima koji će mnogima omogućiti dvosmjenski rad. Za tu gospodarsku i demografsku mjeru osigurano je 300 milijuna kuna, a zaposliti bi se trebalo 700 ljudi. Projekt bi se u svim gradovima trebao realizirati do jeseni. Do 21 sat vrtići već rade u Splitu i Rijeci. HRT

Umag je za 31 milijun kuna izgradio novi vrtić Radost-Gioia, a bit će to prvi besplatni vrtić u Hrvatskoj, bez liste čekanja i s najvišim standardima, a koji će pohađati oko 200 djece. Koncept vrtića zamišljen je kao istarsko selo od deset zasebnih kućica međusobno povezanih, s vanjskim igralištima, posebno izgrađenim amfiteatrom za kreativne aktivnosti djece te parkom i zelenilom. Građevina po svojim tehničkim karakteristikama i samom konceptu spada u A razred energetske klase, s posebnim sistemom grijanja, ventiliranja, izolacije, hlađenja itd. Nije samo zgrada dobra – u Umagu na jednu odgajateljicu prosječno dolazi 8 djece. Jutarnji

“Naša ravnateljica započela je roditeljski sastanak riječima: ‘Ako imate problem, ne zovite gradski ured, dođite da ga pokušamo riješiti’. To bi i bilo u redu da su problemi na razini vrtića, ali nažalost nisu. Imamo prijatelje čija djeca idu u druge vrtiće grada Zagreba i svi do jednoga govore iste stvari! Dok uživamo u pogledu na zagrebačke fontane i slušamo laži koje nam servira dotični gradonačelnik, djeca u zagrebačkim vrtićima uče piti iz ruku i spavaju na mišjim izmetima”, požalila se jedna majka Indexu.

Grad Zagreb u veljači je smanjio dotacije vrtićima za 25 posto i sad vrtići smiju potrošiti do 9 kuna po djetetu na dan za hranu, dok je prije iznos bio 11 do 13 kuna, piše Telegram u svom specijalu. Promjenu im je potvrdilo 17 zaposlenika gradskih vrtića koji opisuju da zbog ovog smanjenja djeca dijele peciva, na jednu vrtićku grupu raspoređuje se šest naranči, u ćuftama je 60 posto kruha, a variva su, da bi bila gušća, puna brašna, prvoklasno meso poput janjetine i teletine rijetko je na jelovniku, a petkom više ne ide pohani oslić ili iverak nego riblji štapići niske kvalitete.

Nova pročelja i prozori na 32 vrtića i škole štede milijune: Energetska obnova 32 objekta dio je projekta ZagEE koji obuhvaća do kraja 2017. energetsku obnovu 87 objekata, od čega 36 dječjih vrtića, 6 domova za starije i nemoćne, 22 škole…

Zagreb: Dječji vrtići dobili zajedničku internetsku stranicu, može se pogledati gdje ima slobodnih mjesta