Hrvatska se suočava s ozbiljnim demografskim starenjem: udio osoba starijih od 65 godina dosegnuo je 23,3%, uz nepovoljan omjer radnog stanovništva. Tradicionalna obiteljska skrb više nije održiva, a kapaciteti javnih domova (pokrivaju tek 3,4% populacije) nedostatni su. Iako država i gradovi grade nove centre, ključni problemi ostaju visoki operativni troškovi (ekonomska cijena do 1700 € naspram mirovine od 611 €) i kritičan deficit stručnog kadra. Bez sustavnih javnih subvencija i strateškog zapošljavanja, novi objekti riskiraju cjenovnu nedostupnost ili nemogućnost pružanja usluge. Poslovni

Švedsko istraživanje otkriva drastičan generacijski jaz: čak 22% žena ne želi djecu, naspram samo 8% muškaraca. Stopa plodnosti u Švedskoj (1,43) i EU (1,38) daleko je ispod 2,1 potrebne za obnovu stanovništva. Mladi kao razloge navode financijsku stabilnost, stambeno pitanje i potragu za idealnim partnerom, tretirajući roditeljstvo kao “projekt” koji se odgađa. Demografi upozoravaju na demografsku inerciju: čak i uz bolje mjere, broj potencijalnih majki opada, što dugoročno vodi u ovisnost o imigraciji za opstanak društva. Index

Iako se desetljećima strahovalo od prenapučenosti, čovječanstvo se danas suočava s obrnutim problemom – strmoglavim padom nataliteta. Glavna problematika nije sam broj ljudi, već drastična promjena dobne strukture. Zemlje poput Južne Koreje i Kine doživljavaju populacijsku imploziju, što vodi prema društvima u kojima dominiraju seniori. Takav trend stvara neodrživ pritisak na mirovinske i zdravstvene sustave jer sve manji broj radno sposobnih stanovnika mora uzdržavati sve veći broj umirovljenika. Zaključak je jasan: pad populacije ne donosi automatski blagostanje i više resursa, već prijeti ekonomskom stagnacijom i infrastrukturalnim kolapsom ako se društva hitno ne prilagode novoj demografskoj stvarnosti. Komentiraju na Forumu

Hrvatska je između dva popisa stanovništva izgubila oko 400.000 ljudi, upozorio je državni tajnik Mladen Barać. Vlada rješenje vidi u jačem povezivanju s iseljeništvom, kojih u svijetu ima oko 3,2 milijuna, a milijun ima hrvatsko državljanstvo. Barać tvrdi da je trend povratka sve vidljiviji: iz europskog gospodarskog prostora vraća se oko 30.000 ljudi, a prošla godina bila je rekordna s 13.000 povratnika. Do kraja listopada ove godine gotovo 7000 ljudi steklo je hrvatsko državljanstvo. HRT, Danica

U Hrvatskoj su stope nataliteta i mortaliteta već veoma niske, broj stanovnika ne raste – počeo je dugoročno padati čak i ako ne uzimamo u obzir efekte ratnih zbivanja 1991.-1995. – a prosječni godišnji prirodni priraštaj je negativan. Dugoročne demografske prognoze za Hrvastku oko 2070.-2075. kreću se oko 3 milijuna stanovnika (gotovo milijun manje nego danas) i često se komuniciraju kao gotova stvar. Te prognoze ne treba uzimati olako. Moguće su varijacije od 2,67 do 3,22 milijuna ovisno o fertilitetu, mortalitetu i imigraciji. Dugoročne promjene ovise o gospodarskom rastu, produktivnosti, politikama za mlade roditelje i povratku dijaspore. Socio-ekonomski razvoj može ublažiti negativni trend, no bez rasta produktivnosti i međugeneracijskog altruizma, značajnija stabilizacija stanovništva ostaje izazov. Velimir Šonje za Ekonomski lab

Na konferenciji „Hrvatsko useljeništvo i gospodarski razvoj“ istaknuto je da danas više Hrvata živi izvan Hrvatske nego u njoj – oko pet milijuna prema procjenama. Potpredsjednik Vlade Ivan Anušić poručio je da se povratkom iseljenika Hrvatska može demografski i gospodarski osnažiti, usporedivši potencijal s izraelskim primjerom. Ministar demografije Ivan Šipić najavio je mjere za poticanje povratka i ulaganja, uz isticanje „pozitivnih pomaka“ poput rasta broja rođenih i povratnika. Sudionici su zaključili da Hrvatska mora iseljenicima postati više od destinacije za godišnji – domovina u koju se vraćaju živjeti, a ne samo nostalgično prisjećati. tportal

Rastemo! Državni zavod za statistiku objavio je da smo sredinom prošle godine imali 3.866.233 stanovnika, što je u odnosu na procjenu iz 2023. rast od 0,2 posto, točno onoliko koliko je premijer najavio da će rasti cijene nakon uvođenja eura. Hrvatska danas ima 6.547 duša više. Ali kojih? Čijih? Koje vjere? Koje boje kože? Jedan demograf tvrdi da je populacijska politika pitanje nacionalnog opstanka, a mi tvrdimo da bi uređena država bila korisnija od svih demografskih mjera. Imamo već pet demografskih strategija, a samo jednu populacijsku perspektivu – nestajanje.

Na pitanje novinara radija Deutsche Welle kamo vodi poklič “Ajmo, ajmo ustaše”, filozof Boris Buden odgovorio je sljedeće: “A kamo? U budućnost sigurno ne. Hrvatska nacija nema budućnosti. Izumrijet će do kraja ovog stoljeća. Generacija koja danas arlauče ovaj slogan, među zadnjima je. Znaju sve što je bilo, ali za njih više nitko neće znati.” Boris Rašeta se osvrće na emitirani TV program, za Novosti.

Što je blizu 6000 ljudi više nego prethodine godine. Najveće povećanje ukupnog broja stanovnika ostvarila je Istarska županija, gdje je ostvaren relativni porast od 1,66 posto. Nakon nje slijede Zadarska (1,27 posto) i Zagrebačka županija (1,14 posto). Porast je zabilježen u još sedam županija. Najveći relativni pad broja stanovnika imaju Požeško-slavonska županija (1,51 posto), Virovitičko-podravska (1,27 posto) te Vukovarsko-srijemska (1,15 posto). Nastavio se i trend starenja stanovništva, prosječni stanovnik Hrvatske ima 44,5 godina, što Hrvate svrstava među najstarije nacije u Europi. Morski, Danica

Iako se to ekonomski slavi jer žene više troše i rade, dugoročne društvene posljedice, poput pada nataliteta i usamljenosti, često se zanemaruju. Kritičari tvrde da moderni ideali potiču kratkoročna zadovoljstva nauštrb obiteljskog života, dok ekonomski sustav profitira na račun potencijalnog društvenog sloma. Medium… problematiku komentiraju i na X-u.

Stanovništvo Europske unije 2024. dosegnulo je rekordnih 450.4 milijuna, zahvaljujući migracijama koje su četvrtu godinu zaredom nadomjestile prirodni pad. EU od 2012. bilježi više smrti nego rođenja, a prošle godine migracijski priljev od 2.3 milijuna nadoknadio je prirodni gubitak od 1.3 milijuna ljudi. Hrvatska je dobila 12.400 stanovnika. Najveći rast imala je Malta, dok Latvija prednjači u gubitku. Nelegalni prelasci granica pali su za 38 posto, a Unija postrožuje kontrole i ubrzava azilne postupke. Index