Ruralna područja Hrvatske suočavaju se s ubrzanom depopulacijom, dijeleći sudbinu mnogih europskih regija. Iseljavanje, niska stopa nataliteta i starenje stanovništva doveli su do zatvaranja škola, trgovina i gubitka javnih usluga. Do 2100. ruralno stanovništvo Hrvatske moglo bi pasti za trećinu ili više. Ovaj trend prijeti kulturnoj baštini, gospodarstvu i čak nacionalnoj sigurnosti, stvarajući “geografiju nezadovoljstva”. Unatoč inicijativama poput prodaje kuća za euro i razvoja ruralnog turizma, povratak života u sela ostaje veliki izazov. tportal

Time će se financirati subvencije za Hrvate povratnike, njihovo porezno rasterećenje, gradnja stanova za mlade obitelji koje mogu „priuštivim stanovanjem“ do krova nad glavom. Kako zaustaviti depopulaciju analiziraju Korina Kučić i Stjepan Šterc: Šterc naglašava da odlazak mladih nije vezan samo uz financije, već i uz opće nezadovoljstvo društvenom neuređenošću, te smatra da su nužne strateške mjere za poboljšanje kvalitete života. Kučić ističe da je ključno osigurati ne samo priuštivo, već i kvalitetno stanovanje, jer mladi neće ostati u Hrvatskoj ako drugdje mogu imati bolji standard. HRT

Hrvatska se suočava s negativnim demografskim trendovima od 1991., sa sadašnjih 32 tisuće rođenih godišnje. Profesor Marin Strmota ističe da bi useljavanje moglo biti jedino rješenje zaustavljanja depopulacije, ali također naglašava potrebu za strateškim mjerama, poput prilagodbe obrazovnog sustava, radnog vremena i stambene politike. Financijske poticaje treba usmjeriti na rađanje drugog i trećeg djeteta, no dugoročne mjere moraju biti sveobuhvatne, poput onih u Francuskoj, kako bi potaknule održivi fertilitet. Lider

Novi su to podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje na dan 30. studenoga u kojem navode kako je riječ o broju osiguranika koji po različitim osnovama uplaćuju mirovinsko. U Hrvatskoj je zadnjeg dana studenoga bilo ukupno oko 1,66 milijuna zaposlenih po svim osnovama i organizacijskim oblicima. To je najveći broj zaposlenih u Hrvatskoj u proteklih 30 godina: usporedbe radi, tijekom 1993. imali smo oko 1,7 milijuna osiguranika i oko 4,6 milijuna stanovnika. Danas smo pak premašili brojku iz 1994. godine kad smo imali oko 1,62 milijuna osiguranika. No, prve procjene govore kako smo ove godine na oko 3,8 milijuna stanovnika. U 30 godina, dakle, Hrvatska je izgubila oko 800.000 stanovnika, ali i ostala na otprilike istom broju zaposlenih. I to zahvaljujući, prije svega, stranim radnicima kojih je u našoj zemlji danas već više od 160.000. Danica

U 54 naselja Primorsko-goranske županije nema žive duše. U Zelinu Mrzlovodičkom samo je sedam stalnih stanovnika. “Mladi se iseljavaju zbog škole, vrtića, a i skupoće. Nije lako živjeti u Gorskom kotaru, nama su zime jako velike, minusi su veliki, treba nam puno novca za drva”, uzdiše Neda Malnar. Pusta je i Slavonija. U Lovčiću je nekad bilo više djece u školi nego što je danas u selu stanovnika – trideset ih je. Danas broje umrle, a živih je u selu sve manje. “Gledaš umro, umro, umro… Ja kad dođem u Stupnik, odmah mahnem rukom, načelniče kakva je statistika?”, kaže Adam Paun. “Lijepo je ovdje, ali vjerojatno bih i ja otišao kad bih imao priliku”, dodaje Goran Alaberović. Tportal

Broj stanovnika u Hrvatskoj već je pao ispod psihološke granice od četiri milijuna ljudi, a do 2031., ako se nastavi postojeći trend iseljavanja i niskog prirodnog prirasta, past će na 2,9 milijuna, pokazuje najnovija studija Stjepana Šterca sa zagrebačkog PMF-a. U tome slučaju mirovinski sustav postat će potpuno neodrživ, iako je već sada na klimavim nogama, dok je vremena za promjene koje bi ublažile stanje malo – Šterc vidi demografski reprodukcijski potencijal još samo u sljedećih pet godina, ako svaka 8. žena u dobi od 20. do 39. rodi. Slobodna

Split je 1991. imao 189.388 stanovnika, deset godina kasnije 175.140, a 2011. godine pao je na 167.121 stanovnika. Takvim bi tempom Split mogao do popisa stanovništva 2021. godine pasti možda čak i ispod 150.000 stanovnika. Ljudi se iz Splita sele u četirima pravcima – u prigradske urbanizirane zone kvalitetnijeg i jeftinijeg stanovanja, zatim selidba prema susjednim gradovima, primarno Solinu i Kaštelima, rreća struja iseljavanja išla je prema Zagrebu, a četvrta izvan Hrvatske… Slobodna

Španjolska u 15 godina izgubila milijun stanovnika

Nakon što je najavljeno osnivanje novog Ministarstva obitelji, demografske obnove i useljeništva (MODOU), mnogi su se javno zapitali koliko ovo proširenje birokracije ima smisla. „To neće ništa riješiti. Prvi reformski zahvat treba biti koordinacija rada svih ministarstava. Morate sve reformirati. Nizozemska je to dobro riješila. Visokoobrazovane žene imaju po troje i četvero djece jer je država stvorila uvjete za to. Sve su službe aktivirane, od vrtića do dadiljstva“, poručuje aktivistica Sanja Sarnavka, ističući važnost sudjelovanja muškaraca u podizanju djeteta u prvim mjesecima života. H-alter

“Uopće nije bitno kako se koje ministarstvo zove, već je važno provoditi kvalitetnu demografsku politiku. No demografska obnova mukotrpan je posao jer je nerealno očekivati popravljanje demografske slike ako je gospodarstvo u kolapsu, a politika zapošljavanja uopće ne postoji. Upravo su nedostatak posla i neriješeno stambeno pitanje najčešći razlozi zbog kojih mladi ne ulaze u brak i osnivanje obitelji. Nužno je i poraditi na pružanju pomoći zaposlenim obiteljima, prije svega ženama”, objašnjava demograf Anđelko Akrap za T-Portal.