Hrvatskoj je u financijskoj perspektivi 2021.–2027. na raspolaganju 14,68 milijardi eura iz EU fondova. Do početka veljače pokrenuto je 409 poziva vrijednih 10,76 milijardi eura (73,26 % alokacije), ugovoreno je 9,71 milijarda (66,10 %), a isplaćeno 3,56 milijardi eura (24,23 %). Prema podacima Europske komisije, Hrvatska je s 72,1 % ugovorenosti iznad prosjeka EU-a (63,3 %) i zauzima 10. mjesto. Ukupni neto saldo Hrvatske u odnosu na proračun EU-a iznosi 19,92 milijarde eura, uključujući 6,39 milijardi iz NPOO-a. Najavljena je i osma rata NPOO-a od 900 milijuna eura. Poslovni

Prevare s europskim fondovima dosegle su goleme razmjere: EPPO je 2023. i 2024. vodio više od 4500 istraga uz procijenjenu štetu veću od 44 milijarde eura. Slučajevi dolaze iz cijele EU – od skijališta bez snijega u Danskoj, Ferrarija kupljenih “za solare” u Italiji, bordela i hotela financiranih javnim novcem u Španjolskoj, do maslinika na planinama i nanobot-projekata koji završavaju kolekcijama vlakova. Kreativnost prevaranata očito ne poznaje granice. Hrvatska se zasad ne pojavljuje među rekorderima, ali društvo je, blago rečeno – šaroliko. Poslovni

Hrvatska je iz Mehanizma za oporavak i otpornost povukla 4,5 od planiranih 10,1 milijardi eura, ali rok za povlačenje ostatka istječe krajem kolovoza 2026. Uz kašnjenja u reformama i spor tempo natječaja, sve je izglednije da dio sredstava ostane neiskorišten. Nakon 2026., kada NPOO prestaje, očekuje se znatan pad europskog novca – s 3,9 milijardi eura u 2026. na 2,6 milijardi 2027. godine. Novi EU financijski okvir još nije definiran, ali je jasno da će Hrvatska morati naučiti kako rasti s manje potpore iz Bruxellesa. Lider

Europska komisija planira olakšati financiranje inovativnih tvrtki kako bi smanjila odljev kapitala i potaknula ulaganja unutar EU-a. Svake godine 300 milijardi eura odlazi na strana tržišta, a novi plan uključuje reformu financijskog sustava, razvoj Europske unije štednje i ulaganja te bolju javnu nabavu. Osnovat će se Europski fond za konkurentnost, koji će financirati projekte iz umjetne inteligencije, svemira, biotehnologije i čistih tehnologija. Cilj je spriječiti europske tvrtke da ovise o američkom ili azijskom kapitalu i osigurati globalnu konkurentnost EU-a. Lider

Potpuno očekivano stvara vrlo pozitivnu, ali prividnu ekonomsku sliku stanja u zemlji u onim godinama u kojima smo taj novac primili. Međutim za sada nema nikakvih dokaza za to da će ekonomija zahvaljujući tom novcu dugoročno biti u stanju povećati proizvodnost, što se onda prevodi i u veće plaće i višu stopu rasta BDP-a. Dapače, za sada se događa baš suprotno. Za sada nema nikakvih dokaza da će ekonomija zahvaljujući tom novcu dugoročno biti u stanju povećati proizvodnost, što se onda prevodi i u veće plaće i višu stopu rasta BDP-a. Novac ćemo potrošiti, a svi naši pretpandemijski problemi još će nam jednom zakucati na vrata. Maruška Vizek za tportal

Hrvatska je povukla tek 3% dostupnih sredstava iz EU fondova za razdoblje 2021.–2027., svrstavajući se na dno ljestvice EU-a. Poduzetnici zamjeraju sporost natječaja i ocjenjivanja prijava, kao i nedostatak poziva za privatni sektor. Ministarstvo ističe da su apsolutne brojke povlačenja sredstava u skladu s prosjekom EU-a te da su ugovorili 2,18 milijardi eura. No, trenutni tempo upućuje na izazove u iskorištavanju preostalih 50% sredstava do 2027. godine, uz administrativne prepreke i kašnjenja koje dodatno frustriraju prijavitelje. Analitičari upozoravaju da se potrebne promjene moraju provesti brzo kako bi se izbjeglo neiskorištenje fondova. Lider

Možda će to nekomu zazvučati grubo, jer taj novac nije nestao. Radilo se i radi se po cijeloj Hrvatskoj, možda i više nego ikada. Zato je građevinski sektor prenapregnut i ne stigne odraditi sve poslove, što je pak drastično podignulo cijenu radova. Gradili su se vrtići, ulagalo se u škole, osuvremenjene su bolnice, gradile su se sportske dvorane, bazeni, društveni domovi, mostovi, gradovi bi dobivali zaobilaznice, a gotovo svako selo može se već podičiti modernim prometnim rješenjima s kružnim tokovima… sve to podiže društveni standard. No, nakon što se objekt sagradi, kad se gradilište počisti, prereže vrpca i zgrada ili cesta stavi u funkciju, ostaje premalo ‘dodane vrijednosti‘. Multiplikator tih investicija prenizak je, od toga je BDP porastao samo jednokratno, za vrijeme gradnje, premala je novostvorena vrijednost, a izvoz se neće povećati ni za jedan jedini euro. Eventualno će se malčice dignuti potrošnja. Goran Litvan za Lider.

Novinarka Novog lista Jagoda Marić postavljala je izazovna pitanja i potpitanja, a ministar Šime Erlić se branio zavidnim optimizmom: “70 posto svih javnih investicija u Hrvatskoj financira iz EU fondova… Ako za naredne godine imamo 25 milijardi eura i ako 35 posto ide na »zelene« investicije, a više od 20 posto na »digitalno i pametno«, objektivno je očekivati društveni i gospodarski napredak, a onda i bolje plaće… Itekako možemo reći da je to uspjeh za prvu financijsku perspektivu. Sada na raspolaganju, uključujući i NPOO, imamo 25 milijardi eura i to mogu zaista nazvati velikim pregovaračkim i strateškim uspjehom, pa ako smo s 11,3 milijarde izgradili mostove, ceste, luke, obnovili škole, bolnice, zamislite što možemo s 25 milijardi eura. Netko će kazati da sam utopist ako kažem da ćemo rasti stopama iznad prosjeka EU-a i tako se približavati razvijenijima…” Novi list

Sredstva iz proračunskog razdoblja 2014.-2020. godina treba iskoristit do kraja ove, 2023. godine, ali je pitanje u kojoj će mjeri projekti biti dovršeni pa time i sredstva isplaćena. Podatak o novcu bez kojeg bi Hrvatska mogla ostati iz prošlog proračunskog razdoblja još je lani otkrila Nataša Tramišak, ministrica regionalnog razvoja i fondova EU navodeći i kako je nezadovoljna s realizacijom projekata modernizacije željezničke infrastrukture. Od 20 milijardi kuna, odnosno 2,65 milijardi eura bez kojih bi Hrvatska mogla ostati iz prošlog proračunskog razdoblja „na HŽ Infrastrukturu otpada oko milijardu eura“. Imamo još godinu dana za projekte koji su ugovoreni, a nisu realizirani i oni su kandidati za faziranje u novo razdoblje. Faktograf

Kakva smisla ima tražiti novac za digitalizaciju tvrtke ako je uvjet da moraš otvoriti deset novih radnih mjesta? Stručnjaci iz EU fondova napominju da postoje regulirani kriteriji koje traže u tijelima EU, ali da svi ti uobičajeni, ali i banalni kriteriji za dodjelu sredstava iz EU fondova nisu rezultat nekakve standardizacije unutar tijela Europske unije, već ih mahom donose administracije svake zemlje članice za sebe. Hrvatski birokrati kao da u toj priči gledaju kako što više zakomplicirati i otežati povlačenje novca. Lider