Britansko istraživanje: Djeca ne znaju listati knjige, pokušavaju ih svajpati

Digitalni sadržaj šteti mozgu kod djece mlađe od 5 godina

čiteljica trećeg razreda Patrice Edwards postala je viralna nakon što je otkrila da njezini učenici ne znaju čitati analogni sat, vezati cipele, brojati novac, pamtiti adrese niti roditeljske brojeve. Djeca se, tvrdi, u svemu oslanjaju na pametne telefone i učitelje. Edwards poziva roditelje da pomognu vratiti osnovne vještine u svakodnevicu. Stručnjaci upozoravaju da je problem dio šireg trenda: tehnologija i nestabilne rutine skraćuju raspon pažnje i smanjuju prilike za učenje temeljnih sposobnosti prije škole. Daily Mail, Index… komentiraju na Forumu

Više od 80 % mladih u Njemačkoj svakodnevno koristi društvene mreže, prosječno 3,5 sata. Psiholozi traže zabranu profila za djecu mlađu od 13 godina, roditeljski nadzor do 18., te ograničavanje ovisničkih funkcija poput beskonačnog skrolanja i push-notifikacija. Stručnjaci upozoravaju na porast depresije, anksioznosti i poremećaja spavanja kod adolescenata. Sve mlađa djeca koriste platforme, iako službene dobne granice to ne dopuštaju. Predlaže se i zabrana privatnih mobitela u školama te uvođenje sustavne edukacije za djecu i nastavnike. Politika se poziva da preuzme odgovornost. DW

Iako se to ekonomski slavi jer žene više troše i rade, dugoročne društvene posljedice, poput pada nataliteta i usamljenosti, često se zanemaruju. Kritičari tvrde da moderni ideali potiču kratkoročna zadovoljstva nauštrb obiteljskog života, dok ekonomski sustav profitira na račun potencijalnog društvenog sloma. Medium… problematiku komentiraju i na X-u.

Školski su praznici idealna prilika da se djeca maknu od raznih ekrana u koje gledaju i više sati na dan. Sve manje se kreću, igraju na otvorenom. Zbog svega, već se kod najmlađih uočavaju ozbiljni problemi u razvoju, a poseban problem je prekomjerna težina kod velikog broja djece. Pokreti koji su nekad dolazili prirodno danas su problem za devet od deset učenika. Podaci iz Centra za istraživanje djetinjstva pokazuju i da su motoričke sposobnosti djece znatno slabije nego prije 60 godina. Za pola su manje brzi, snažni, koordinirani, precizni… Sve više djece ima teškoće i s finom motorikom – ne znaju pravilno držati olovku, rezati škarama, zakopčati gumb. Zbog toga ih čak 10 posto dobiva odgodu upisa u školu. HRT

UN-ovo izvješće pokazuje da većina ljudi želi imati djecu, ali ih u tome sprječavaju visoki troškovi života, nesigurno zaposlenje, skupo stanovanje i nedostatak vremena. Čak 39% ispitanika navelo je novac kao glavni razlog, a žene posebno ističu nejednaku podjelu kućanskih obaveza. Ni “baby bonusi” ni zabrane pobačaja ne djeluju dugoročno. Ljudi ne odbijaju roditeljstvo – ono im je često ekonomski ili društveno onemogućeno. Prava kriza plodnosti nije u želji, nego u mogućnosti izbora. Index

Dječje igraonice: Opstaju samo one najveće i najkreativnije

Djeca koja redovito jedu ribu mogla bi biti društvenija i ljubaznija

Tema novog izdanja emisije Nedjeljom u 2 Aleksandra Stankovića bili su – tate, točnije požrtvovni očevi koji bi mogli biti primjer drugim ljudima. Gost emisije bio je strip-autor Dalibor Talajić koji se već godinama bori za zdravlje svog sina s poremećajem iz spektra autizma. Medijska slika o tatama pomalo je jednostrana. Često nas se promatra kroz slučajeve nasilnih očeva i kroz neplaćene alimentacije, a većina očeva ne spada u te kategorije, ustvrdio je na početku emisije Aleksandar Stanković. Stanković je iznio i zanimljiv podatak da čak svaki četvrti tata prolazi postporođajnu depresiju nakon porođaja supruge ili partnerice, a da zapravo toga nisu ni svjesni. Gost Talajić je pričao o izazovima očinstva te kako je u teškim životnim trenucima uspio zadržati hladnu glavu, te da kod njega nema linije manjeg otpora. Zahvaljujući Daliborovoj posvećenosti i ogromnom angažmanu, sin je danas završio srednju školu. HRT