Veća vjerojatnost da su nesretni, usamljeni, depresivni, anksioznit i skloni samoubojstvu – ovo su dijagnoze generacije tinejdžera koji su sve svoje adolescentske godine proveli za smartphoneom (rođeni od 1995. do 2012.), kaže publicistica Jean Twenge. Generalno, najlošija posljedica provođenja vremena za smartphoneom je to što se puno manje uživo druže sa svojim prijateljima, rjeđe idu na zabave, čak i na tulume. Ali, ima lijeka – kod tinejdžera koji koriste smartphone do 1 sat dnevno nisu zabilježeni gorenavedeni simptomi. BBC
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Više od 80 % mladih u Njemačkoj svakodnevno koristi društvene mreže, prosječno 3,5 sata. Psiholozi traže zabranu profila za djecu mlađu od 13 godina, roditeljski nadzor do 18., te ograničavanje ovisničkih funkcija poput beskonačnog skrolanja i push-notifikacija. Stručnjaci upozoravaju na porast depresije, anksioznosti i poremećaja spavanja kod adolescenata. Sve mlađa djeca koriste platforme, iako službene dobne granice to ne dopuštaju. Predlaže se i zabrana privatnih mobitela u školama te uvođenje sustavne edukacije za djecu i nastavnike. Politika se poziva da preuzme odgovornost. DW
Europarlamentarka Biljana Borzan upozorila je na porast psihičkih i motoričkih poremećaja kod djece zbog prekomjerne upotrebe interneta i društvenih mreža. Anketa među 229 hrvatskih roditelja pokazala je golemu zabrinutost: 96,5 % ih smatra da su djeca previše na mobitelima, a tri četvrtine vidi konkretne posljedice. Borzan zagovara jaču regulaciju, uključujući zabranu algoritama koji potiču ovisnost te ograničavanje oglašavanja influencerima. EU je već pokrenuo postupke protiv velikih platformi, no promjene idu sporo. Ključnu ulogu imaju roditelji i škole, koje moraju prestati koristiti internet kao digitalnu dadilju. Telegram
Prosječno doba u kojem dijete dobije svoj prvi smartphone palo je na 10,3 godine, bar u slučaju malih Amerikanaca, pokazuje istraživanje. Utvrdili su još neke zanimljive trendove: 64% djece ima pristup Internetu preko svog laptopa ili tableta (2012. bilo ih je 42); 39% djeca dobije svoj račun na društvenim mrežama s 11,4 godine; iako većina djece pristupa internetu iz neke zajedničke, obiteljske prostorije, njih 24% na Internet ide iz svoje sobe; 15% roditelja koristi GPS da bi locirali svoje dijete; trećine djece šalje poruke svojim roditeljima, čak i dok su u istoj kući s njima; za vožnje autom djeca sad češće koriste tablet nego mobitel – 55% naspram 45%. TechCrunch