U nedjelju se održavaju prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske nakon što je Milorad Dodik izgubio mandat zbog pravomoćne presude. Na listi je šest kandidata, no glavna borba vodi se između Dodikova izbora Siniše Karana (SNSD) i oporbenog kandidata Branka Blanuše (SDS). Izbori se promatraju kao test Dodikove moći nakon zabrane obnašanja dužnosti. Otvara se 2211 biračkih mjesta, uz 639 promatrača. Prvi rezultati očekuju se oko 21 sat, a izabrani predsjednik mandat će imati do redovitih izbora 2026. N1

Milorad Dodik, donedavni najglasniji pristaša Moskve, sada se iznenada okreće Washingtonu. Nakon što su mu Amerikanci ukinuli sankcije, Dodik govori o „novom početku“ i suradnji sa SAD-om, a istodobno u Beogradu Trumpovi sinovi preuzimaju zgradu Generalštaba za luksuzni projekt. Dok se u Banjoj Luci i Beogradu mijenjaju parole, Vučić šuti i čeka, svjestan da se vjetar moći ponovno okreće prema Zapadu.
Takav dvostruki zaokret – simbolički, politički i ekonomski – pokazuje kako balkanski lideri brzo mijenjaju strane kad pritisak postane jači od ideologije. Na terenu, to znači povratak američkog utjecaja i tiho povlačenje “ruskog narativa” koji je godinama oblikovao politiku u regiji. Ukratko o tome piše Momčila Đurđić za Index Najbolji sažetak je originalni naslov teksta – “Dodik se dramatično okrenuo Americi a Vučić ga slijedi spuštenih gaća”.

Za Davora Pranjića (Slobodna) Milorad Dodik, koji se i dalje smatra predsjednikom, a takvim ga doživljavaju i pobornici njegove političke opcije, Pranjić je “korektan momak”, koji “potpisuje ukaze”, da bi se na takav način izbjegli novi politički procesi. Da nema njega, tojest da nema hrvatskog i hadezeovog potpredsjednika Republike Srpske, nastupila bi ozbiljna kriza vlasti pa bi i Dodikova smjena bila dovedena do svoje krajnje konsekvence. To praktično znači da Davor Pranjić makar i privremeno spašava političku karijeru Milorada Dodika, ali i čini ozbiljnu konstruktivnu podršku Republici Srpskoj, njezinom funkcioniranju i svakodnevnom životu. Režimski mediji u Zagrebu, upjevani od Andreja Plenkovića i Vladine glasnogovorničadi, godinama već papagajski ponavljaju kako je Milorad Dodik prijatelj Zorana Milanovića, kako ga ovaj politički protežira, prima u privatne posjete u predsjedničkoj rezidenciji na Hvaru itd.

Pokušajmo samo zamisliti što bi se ovih dana Davoru Pranjiću događalo u emisijama HRT-a, na hadezeovskim informativnim portalima… te kako bi se taj čovjek nazivao u priopćenjima Vlade RH i u usiljeno nonšalantnim iskazima njezina predsjednika? Pranjiću bi se ekspresno odricalo hrvatstvo, proglasilo bi se za veleizdajnika, zahtijevalo bi se da mu bude oduzeto hrvatsko državljanstvo, i tko zna što još drugo, a Milorad Dodik bi, naravno, bio četnik, e da bi se četnikom mogao, implicitno ili eksplicitno, nazvati sam predsjednik RH Zoran Milanović. Dakle, da je istu stvar koju radi Plenkovićev čovjek učinio Milanovićev čovjek, svaka bi komponenta u njoj promijenila značenje i predznak. Miljenko Jergović za svoj blog

Središnje izborno povjerenstvo BiH jednoglasno je oduzelo mandat predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, nakon pravomoćne presude Suda BiH kojom je osuđen na godinu dana zatvora zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika. Dodiku je zabranjeno političko djelovanje šest godina, a moguća zamjena zatvorske kazne novčanom ostaje na sudu. Iako RS još nema jasnog nasljednika, izbori moraju biti raspisani u roku od 90 dana. Dodik poručuje da ne priznaje odluku, dok ga čak i dugogodišnji partner Dragan Čović poziva na poštivanje pravne države. Na odluku će se žaliti. Index, Index

Sigurnost zračnog prometa u Bosni i Hercegovini ozbiljno je ugrožena, a četiri postojeće zračne luke u toj zemlji uskoro bi mogle biti zatvorene zbog duga koji su napravile vlasti Republike Srpske i koji odbijaju platiti očekujući da to umjesto njih učini BiH kao država. “To možete okačiti mačku o rep” kaže premijer BiH Nermin Nikšić i da ne misli plaćati dugove RS-a. Dug od 110 milijuna konvertibilnih maraka (oko 56 milijuna eura) nastao je tako što je vlada RS izgubila arbitražni spor koji je pokrenula slovenska tvrtka “Viadukt” tražeći odštetu zbog raskinutog ugovora o dodjeli koncesije za gradnju hidroelektrana na rijeci Vrbas u BiH. Odgovornost za taj dug izravno snosi sadašnji čelnik bosanskih Srba Milorad Dodik, koji je kada je bio premijer RS jednostrano derogirao ugovor o koncesiji. “Viadukt” je sklopio taj ugovor još 2004. godine. Jutarnji

Milorad Dodik započeo je političku karijeru kao prozapadni reformator, suprotstavljajući se srpskom nacionalizmu i zalažući se za multietničku BiH. Uz podršku međunarodne zajednice, postao je premijer RS-a 1998., ali je nakon preuzimanja potpune vlasti 2006. okrenuo ploču. Od europejca i pragmatika prešao je u zagovornika srpske neovisnosti, koristeći referendume i sukobe s institucijama BiH kao političku strategiju. Danas, pod sankcijama Zapada i u savezništvu s Rusijom i Mađarskom, suočava se s pravosudnim postupcima i optužbama za napad na ustavni poredak. Dodikova politička ostavština ostaje enigma – pragmatizam, populizam ili puka politička računica? DW

Dodik je osuđen jer nije poštovao odluke visokog predstavnika. Na presudu je odgovorio zakonima kojima se zabranjuje djelovanje državnih organa na teritoriju RS. Uz njega još su dvojica osumnjičena za ugrožavanje ustavnog poretka BiH separatističkim zakonima usvojenim nakon presude Suda BiH Miloradu Dodiku od 26. veljače. Dodik je prisustvovao sjednici Narodne skupštine RS-a na kojoj se raspravljalo o novom entitetskom ustavu, koji RS definira kao suverenu i nedjeljivu, s pravom na samoopredjeljenje i uspostavu vlastite vojske. Dokument je u sukobu s ustavom BiH, a analitičari i međunarodni akteri upozoravaju na sigurnosne rizike i moguću eskalaciju. Premijer RS-a Radovan Višković poručio je kritičarima da “pucaju iz prazne puške”, dok situacija izaziva sve veće napetosti. Zasad se ne čini da će do uhićenja doći, a međunarodne snage pomno prate situaciju, spremne na mogućnost sukoba. Novosti

Nitko ne ugrožava teritorijalni integritet. Teritorij BiH nema teritorijalni integritet, ona je teritorij postavljen iz dva entiteta i tri konstruktivna naroda. Od ta dva entiteta jedan je monoetnički, a to je Republika Srpska, a drugi je dvoetnički, bošnjačko-hrvatski. Hrvati i Bošnjaci pristali su da imaju to. Ja bih volio da Hrvati imaju poseban entitet, ja sam to od početka zagovarao, ali očigledno je da su Hrvati iz Bosne platili cijenu hrvatske samostalnosti i onda su strpani u ovu priču koja se zove Federacija, ali mislim da njima pripada pravo na visoku autonomnu oblast Herceg Bosne, ili kako već hoće, i to će se na kraju tako završiti… rekao je sam Dodik za Dnevnik Nove TV.

Milorad Dodik proglašen je krivim zbog neizvršavanja odluka visokog međunarodnog predstavnika Christiana Schmidta, što je potonji ranije proglasio kaznenim djelom. U prvom reagiranju na nepravomoćnu presudu od godine dana zatvora i mjeru zabrane obnašanja pozicije predsjednika Republike Srpske, srpski čelnik u BiH Milorad Dodik rekao je u srijedu da nema razloga za zabrinutost.Danas donosimo zakon o zabrani rada tužiteljstva i suda BiH na području Republike Srpske, formirat ćemo vlastiti VSTV i odbaciti odluke nametnute od strane državnih institucija. Dodikov odvjetnik Anto Nobilo izjavio je da je presuda donesena pod pritiskom međunarodnih diplomata. Presuda Dodiku izazvala je brojne reakcije u BiH i regiji. tportal

Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, suočava se s optužbama za nepoštivanje odluka visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini. Optužnica ga tereti da je, unatoč poništenju zakona od strane visokog predstavnika Christiana Schmidta, potpisao ukaze kojima je proglasio važećim dva zakona koja su Narodna skupština Republike Srpske usvojila u lipnju 2023. godine. Ti zakoni predviđaju neprimjenjivanje odluka Ustavnog suda BiH i odluka visokog predstavnika na teritoriju Republike Srpske. Nakon što je Schmidt poništio te zakone 1. srpnja 2023., Dodik je 7. srpnja potpisao ukaze o njihovom proglašenju, što je dovelo do optužbi za neizvršavanje odluka visokog predstavnika. slobodnaevropa.org

Krivični zakon BiH za ovo kazneno djelo predviđa kaznu zatvora od šest mjeseci do pet godina, uz mogućnost zabrane obavljanja političkih funkcija. Tužiteljstvo BiH je u završnoj riječi 19. veljače 2025. zatražilo maksimalnu kaznu od pet godina zatvora za Dodika te zabranu političkog djelovanja u trajanju od deset godina.

Dodik je tijekom suđenja osporavao legitimitet visokog predstavnika Schmidta, tvrdeći da njegovo imenovanje nije potvrđeno od strane Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Također je najavio da neće poštovati eventualnu osuđujuću presudu i zaprijetio radikalnim potezima, uključujući mogućnost raspada države. detektor.ba

Izricanje prvostupanjske presude zakazano je za srijedu, 26. veljače 2025. godine. Ova presuda neće biti pravomoćna, a nakon nje slijedi mogućnost žalbe i drugostupanjski postupak. Nacional