Net.hr je postavio dva pitanja viđenijim ekonomistima i poduzetnicima koji su zagovornici liberalne ideje u ekonomiji, oni su – Velimir Šonje, Nenad Bakić, Vedrana Pribičević, Davor Huić, Saša Cvetojević, Filip Galić i Milan Račić, a pitanja na koja odgovaraju su: 1. Vjerujete li da bi ekonomski liberalizam pomogao većini hrvatskih građana da bolje žive? i 2. Zbog čega nema velike političke stranke koja bi zagovarala tako nešto? Jeste li vi razmišljali o političkom angažmanu koji bi promovirao ideje ekonomskog liberalizma? Zanimljivo, potrebno. Net.hr

“Nenad Bakić, Velimir Šonje, Saša Cvetojević, Aleksandar Musić, Luka Popov, Stjepo Bartulica, John Vice Batarelo, Davor Huić, Željko Kardum i još njih nekolicinu, ukupno dvadesetak novinara, poduzetnika, ekonomista, bankara, PR-ovaca ili običnih ljubitelja Miltona Friedmana – iako poprilično različitih svjetonazorskih uvjerenja, ujedinjuje stav prema ekonomiji. Zalažu se za minimalan utjecaj države, sveopću privatizaciju, čerečenje javnog sektora, poreza i socijalne države. No neki od ovih dojučerašnjih ‘slobodnih strijelaca’ pritom su dobrano profitirali od ‘velike države’, koju demoniziraju kao ključni razlog ekonomske stagnacije”, analiziraju Novosti ekonomske libertarijance u Hrvatskoj, posebno kao naličje desničarskog klerikalizma.

Netko bi mogao zaključiti da je libertarijanizam anti-sistemska politička opcija, koja poziva na radikalno rušenje postojećeg ekonomsko-političkog poretka. To može i ne mora biti istina, ako imamo na umu da je libertarijanizam prvenstveno moralna pozicija, koja ne isključuje mogućnost političkih kompromisa u svrhu realizacije manjeg društvenog zla. Bez obzira na to da li netko u potpunosti i do krajnjih konzekvenci prihvaća načela libertarijanizma ili ne, teško je ne uočiti njihovu univerzalnu moralnu snagu. Nitko ne voli da ga se fizički prisiljava da radi nešto što ne želi, nitko ne voli da ga se okrada, nitko ne voli kada mu se oduzima mogućnost slobodno raspolagati svojom imovinom, piše Index.