Ako je ikad vrijeme za stavljanje u prvi plan možebit dosadnjikave stvari u vezi svjetskog gospodarstva onda je to sad, pa ističemo i govor šefa američke centralne banke Jeromea Powella koji je jučer uspio srušiti amerčke burzovne indekse za oko 2%. Inteligentan lik s finim smislom za humor. Trump ga naravno mrzi.
“Donald Trump uveo je velike promjene u politici, uključujući carine kakve nisu viđene u suvremenoj povijesti, čime je Federalne rezerve doveo u neistraženo područje, izjavio je predsjednik FED-a Jerome Powell. “Ovo su vrlo temeljite promjene politike. Ne postoji moderno iskustvo na koje bismo se mogli osloniti.” Powell je istaknuo kako je razina dosad najavljenih carinskih povećanja znatno viša od očekivanog te da bi dugotrajna neizvjesnost oko carina mogla nanijeti trajne posljedice gospodarstvu. Trumpove carine usmjerile su gospodarstvo prema slabijem rastu, većoj nezaposlenosti i ubrzanoj inflaciji, sve istodobno, a FED se suočava sa situacijom kakvu nije vidio gotovo pola stoljeća. Index
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Trump se naljutio zbog podizanja kamatnih stopa i pada burzovnih indeksa pa je već nekoliko puta izjavio kako želi otpustiti predsjednika FED-a Jeromea Powella. Savjetnici ga nastoje smiriti i nadaju se da će nakon blagdana zaboraviti na ovu najnoviju ideju o otpuštanju jer smatraju kako bi to bio katastrofalan potez. Bloomberg
Poslovni analizira najave Europske središnje banke i američkog FED-a da će početi smanjivati otkup obveznica što će dovesti do vala skupljeg zaduživanja, što će pogoditi i Hrvatsku. Postupno smanjenje ECB-ovih kupnji na mjesečnoj razini očekuje se u prvoj polovici 2018. godine, što bi posljedično moglo gurnuti prinose na 10-godišnju njemačku obveznicu prema višim razinama, a i hrvatski će prinosi također slijediti uzlazni trend. Inače, Europska središnja banka (ECB) drži u svojoj bilanci 4,5 bilijuna dolara imovine, najviše što je neka središnja banka ikada posjedovala, američke Federalne rezerve i Banka Japana drže svaka po 4,4 bilijuna dolara.
Na svjetskim su burzama prošlog tjedna cijene dionica snažno porasle, što se zahvaljuje odluci američke središnje banke da kamate zasad ostaju nepromijenjene. Na Wall Streetu je prošloga tjedna Dow Jones ojačao 0,8 posto, na 18.261 bod, dok je S&P 500 porastao 1,2 posto, na 2.164 boda, a za toliko je skočio i Nasdaq indeks, dosegnuvši 5.305 bodova. No, predsjednica Feda Janet Yellen kazala je da se rast američkog gospodarstva čini snažnijim te da će biti potrebno podizanje kamatnih stopa kako bi se spriječilo pregrijavanje ekonomije i jačanje inflacije. T-Portal, democratlive.com
Milijarder George Soros na ekonomskom je forumu u Šri Lanki upozorio da je svjetsko tržište na rubu još jedne velike krize. Soros tvrdi da današnja gospodarska slika svijeta podsjeća na onu iz 2008. godine. Kina traži novi model rasta, a devalvacija njezine valute prenijela je probleme na ostatak svijet. Dizanje kamata u SAD-u, pak, povećalo je pritisak na zemlje u razvoju. Sorosevo bogatstvo trenutačno se procjenjuje na 27,3 milijarde dolara. Telegram
Središnja banka SAD-a, Federalne rezerve, prvi put u više od 9 godina podignula je kamatnu stopu za 0,25 posto. Porast kamatne stope siguran je znak da je najveće svjetsko gospodarstvo zaliječilo većinu rana koje mu je nanijela globalna gospodarska kriza. Zahvaljujući ovom potezu tečaj eura prema američkoj valuti skliznuo je, pak, na 1,0860 dolara, dok je jučer iznosio 1,0940 dolara. Također potaknute ovim potezom cijene dionica na europskim su burzama jučer su porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,72 posto, na 6.061 bod, dok je frankfurtski DAX porastao 0,18 posto, na 10.469 bodova, a pariški CAC 0,22 posto, na 4.624 boda. Guardian
Nakon više od osam godina, američke Federalne rezerve danas su i formalno okončale postkrizno razdoblje podizanjem kamatnih stopa. Kamate su podignute za 25 baznih bodova, a očekuje se da bi kamata do kraja 2016. godine trebala iznositi 1,375 posto. Financijski analitičari širom svijeta očekuju velike posljedice ove odluke, a Telegram je izdvojio osam najvažnijih učinaka. Index, Reuters
Na njujorškom Wall Streetu cijene dionica skočile su 2 posto jer su stigli odlični podaci o rastu zapošljavanja. Američko je gospodarstvo, smatraju investitori, dovoljno snažno da izdrži povećanje kamata koje se očekuje od FED-a za dva tjedna, prvi puta od 2006. kada je počeo držati kamatu na prekonoćno kreditiranje na rekordno niskoj razini blizu nula posto. HRT, This Is Money
Nakon najave da Fed ipak još ove godine diže kamate, zabilježen rast indeksa na Wall Streetu
Dvojica ekonomista imaju novu ideju koja je zapravo jako jednostavna, piše Vox. Fed, centralna banka SAD-a može plaćati svoje dugove novcem koji oni tiskaju. Zbog recesije, Fed je značajno povećao količinu novca koji ulazi u ekonomiju, politikom koja se naziva kvantitativno opuštanje. Fed je, kroz tri kruga kvantitativnog opuštanja, otkupio bilijune dolara obveznica. Kvantitativno opuštanje ima za cilj masovnu stimulaciju ekonomije, ali Mark Blyth, sa Sveučilišta Brown, i Eric Lonergan, menadžer hedge fonda, tvrde da je kvantitativno opuštanje previše obilazno rješenje. Oni smatraju da bi bilo puno jednostavnije prebaciti novac izravno na račune građana. Telegram, Vox