Prvi članak analizira “mischief marketing” kao strategiju koja autentičnošću i kršenjem pravila (poput Ryanaira) osvaja pažnju u moru oglasa. S druge strane, kampanja Europe 92 “Odobrile guze” praktični je primjer takve „nestašnosti”. Dok u tekstu na Poslovnom slave odmak od uštogljenosti radi emocionalne povezanosti, portal Libela na kampanju gleda kritički. Spajajući te dvije perspektive, vidimo da brend koristi sirovu iskrenost (fokus na tijelo bez filtera) kako bi postigao prepoznatljivost, ali pritom svjesno pleše po rubu seksizma. Ono što marketing naziva “optimalnom neusklađenošću”, kritika vidi kao recikliranje starih stereotipa pod krinkom inovativne ravnopravnosti.

IKEA-ina objava inspirirana emotivnom pričom o mladunčetu makakija koje je utjehu pronašlo u plišanoj igrački u Hrvatskoj je izazvala val negativnih reakcija i na kraju bila obrisana. Problem nije bio u vizualu, nego u nedostatku konteksta – globalno poznata priča lokalnoj publici nije bila prepoznatljiva, a prevedeni copy bez lokalizacije otvorio je prostor za brojne interpretacije. Slučaj pokazuje koliko je u komunikaciji važno razumjeti lokalni društveni kontekst. Kada publika nema referencu, poruka se lako pretvara u “šum”, a brisanje objave često šalje lošiji signal od same kontroverze. Netokracija

Savjeti donose trendove koji će značajno utjecati na način na koji brendovi, tvrtke i kreatori sadržaja komuniciraju sa svojom publikom, posebno izraženo ove godine. Od korištenja umjetne inteligencije koja se danas gotovo podrazumijeva, pa do korištenja kratkh video formata na društvenim mrežama, koji ostaju dominantan način privlačenja publike. No, postoje pravila i za njih – publika voli kreativan i interatkivan sadržaj koji privlači gledatelje u prvim sekundama. No, to ne znači da je dobro da bude ispoliran i “savršen” – uspješni brendovi sve se više okreću očekivanjima publike, koja najbolje reagira na sadržaj koji je autentičan – stvarne priče i nefiltrirane poruke. A takav sadržaj favroiziraju i algoritmi.

Samo jedna kriva izgovorena riječ može odbiti klijente od kupnje vašeg proizvoda ili usluge. Donald Miller u ovom videu demistificira marketing i prodaju, tvrdeći da kupci ne kupuju najbolje proizvode, već one koje najlakše razumiju. Srž problema je “buka” – previše komplicirane poruke koje zamaraju mozak kupca. Miller predstavlja svoj poznati StoryBrand okvir od sedam elemenata koji svaki biznis treba koristiti kako bi prestao biti zbunjujuć. Poručuje da vaš brend ne smije biti heroj priče; heroj je kupac, a vi ste njegov vodič (poput Yode ili Obi-Wana). Cilj je stvoriti jasne “zvučne poruke” (sound bites) koje komuniciraju kako vaš proizvod pomaže kupcu da preživi ili napreduje.

Bit storytellinga u marketingu: Suština nije u pričanju povijesti vaše tvrtke, već u pozivanju kupca u priču u kojoj on rješava svoj problem. Storytelling je alat koji sprječava mozak kupca da “zaspi” ili ode kod konkurencije. Ako koristite jasnu strukturu – lik s problemom susreće vodiča koji mu daje plan i poziva ga na akciju kako bi izbjegao neuspjeh i postigao uspjeh – vaša priča postaje neodoljiva…

Poljoprivrednik Zdravko iz Bijeljine ‘hot’ objavama na društvenim mrežama pospješio prodaju rajčica

Pokret humanifest promiče autentičnu, nesavršenu i emocionalno iskrenu komunikaciju u svijetu zasićenom algoritmima i digitalnom površnošću. Brendovi poput španjolskog GoodNewsa, japanskog Suntoryja i napuljske knjižare Luce svojim kreativnim pristupima (kava za trač, koktel po emociji, knjige po osjećajima) potiču stvarnu ljudsku interakciju. Cilj nije samo prodaja, već i povezivanje, osmijeh i empatija – stvarne vrijednosti u vremenu sve veće otuđenosti. Lider

Dobar brend nadilazi logotipe i slogane – on gradi povjerenje, emocije i iskustva. Ključni elementi su prepoznatljivost i dosljednost, emocionalna povezanost s potrošačima, visoka kvaliteta proizvoda uz stalne inovacije, jasna misija i vrijednosti, transparentnost u poslovanju te izvrsno korisničko iskustvo. Uspješan brend zna tko je, što zastupa i kako komunicira. On se razvija s vremenom, prilagođava promjenama na tržištu i ostaje relevantan jer ne prodaje samo proizvod, nego i vrijednosti s kojima se kupci žele poistovjetiti. Brend se ne gradi – brend se živi. Savjeti

Trendwatching tim identificirao je četiri glavna trenda za novu eru: looplife potiče održivo i cirkularno življenje uz AI, primjerice kroz recikliranje i smanjenje otpada. Sensescaping stimulira osjetila za bolje mentalno i fizičko zdravlje, dok worthwise redefinira vrijednost kroz nagrađivanje angažmana potrošača. Humanifesto slavi nesavršenost, autentičnost i ljudskost u svijetu tehnologije. Brendovi premošćuju jaz između inovacija i smislenijeg života, inspirirajući se potrebama potrošača za boljom budućnošću. Lider

Zamislite da u kantini vidite voće postavljeno na razini očiju, dok su čokoladni kolači smješteni malo niže ili više, na manje vidljivo mjesto. Ili da na računu za struju stoji informacija da susjedi troše manje energije od vas. Možda to ne primijetite svjesno, ali upravo takvi suptilni poticaji – u bihevioralnoj znanosti poznati kao nudgevi – oblikuju naše svakodnevno ponašanje. Bihevioralna ekonomija posebno je zanimljiva jer, kako kažu bihevioristice za Forbes, nudi dokaze za brojne anomalije teorije racionalnog izbora te empirijska objašnjenja za svakodnevna ‘iracionalna’ ponašanja – zašto posežemo za grickalicama dok smo na dijeti, zanemarujemo redovite liječničke preglede, propuštamo uzimati propisane lijekove za tlak, ili ne odvajamo novac za crne dane. Važno je istaknuti kako se nudging i bihevioralni uvidi trebaju koristiti s ciljem promjene ponašanja koja su pozitivna za obje strane, inače dolazimo na sklizak teren manipulacije ovih znanja u svrhu povećane prodaje ili ponašanja koja su na korist samo organizacijama.

Rijetko tko si može priuštiti luksuz potpuno fleksibilnog radnog vremena, lokacije rada, godišnjih odmora po želji i zarade koja ovisi isključivo o vlastitom angažmanu. Sve u svemu, nije svima lako doći do toga. Svi influenceri iskreno su govorili o tome kako su počeci bili neprofitabilni te su morali biti uporni i vjerovati u svoj rad, bez obzira na podsmijehe i okolinu. Neki su počeli zarađivati sitan novac već nakon pola godine, a drugima je trebalo čak i do četiri godine. Čini se da se trud isplatio. Iako svi influenceri vješto skrivaju svoju zaradu i nitko zapravo ne zna koliko se zarađuje od “influensanja”, zarada ovisi o sadržaju kojim se pojedinac bavi, kažu pojedinci na događaju u organizaciji osječke studentske udruge META. Index