Nizozemska zaklada Stichting Nieuw Thuis naručila je 144 modularne stambene jedinice QSpace, namijenjene studentima, migrantima, zdravstvenim radnicima i mladima u potrebi za brzim smještajem. QSpace je biokompozitna jedinica od 21 m², opremljena kuhinjom, kupaonicom, grijanjem i instalacijama, a može se slagati i povezivati. Početna cijena od oko 45 tisuća eura čini ga zanimljivim primjerom priuštivog stanovanja. Prvo naselje postavljeno je u rotterdamskoj četvrti IJsselmonde. Punkufer

APN je otvorio javni poziv za vlasnike stanova i kuća koje nisu korištene najmanje dvije godine, s ciljem aktiviranja praznih nekretnina kroz Program priuštivog najma. Vlasnici daju nekretninu APN-u na upravljanje na 3–10 godina, a zauzvrat dobivaju naknadu prema lokalnoj medijalnoj cijeni najma, isplaćenu u dvije rate. APN bira najmoprimce, upravlja najmom i pokriva razliku između priuštive i tržišne najamnine. Poziv traje do 15. veljače 2026. Zgradonačelnik

To znači da u kućanstvima nemaju dovoljan broj soba utvrđen prema minimalnim kriterijama. Minimalan broj soba je, primjerice, jedna za odrasli par, dvije za par i dvoje djece istog spola. Hrvatska je u skupini od pet EU zemalja s najvećom stopom prenapučenosti doma: najgora je Rumunjska s 41 posto stanovnika, a slijede Latvija (39), Bugarska (34), Poljska (33,7) i Hrvatska (32 posto). Istodobno je u Hrvatskoj, prema podacima Ministarstva, prazno čak 600.000 stanova, ukazuju na Danici.

U Hrvatskoj opada udio kućanstava koja žive u vlastitom stanu – s 88,8 posto u 2011. na 86,3 posto u 2021. godini. Broj vlasnika pao je za više od 100 tisuća, dok je podstanara sada oko 190 tisuća, a najviše ih živi kod obitelji. Zagreb prednjači – svako peto kućanstvo je u najmu. Unatoč tradiciji vlasništva, visoke cijene i nesigurni prihodi guraju sve više ljudi u podstanarstvo, pri čemu 29 posto njih na stanovanje troši preko 40 posto dohotka, među najgorim udjelima u EU. Lider

U čak 399 općina i gradova u Hrvatskoj tijekom 2024. nije prodano ni deset stanova – što znači da se u većini manjih sredina gotovo ništa ne prodaje. Zbog tako malog broja transakcija, Ekonomski institut koristi županijske prosjeke za izračun cijena, što vodi do apsurdnih rezultata – poput viših cijena u Cisti Provo nego u Tučepima. Zaključno s 14. srpnjem 2025. zaprimljeno je ukupno 836 zahtjeva za povrat poreza pri kupnji ili gradnji prve nekretnine, a do sad je odobreno njih 289. Ovi podaci ne samo da otkrivaju neaktivno tržište u ruralnim krajevima, nego i naglašavaju duboku neravnotežu između sela i gradova kad je riječ o dostupnosti i prometu nekretnina. Lider

Prema podacima iz svibnja 2025., najskuplji kvadrati u Zagrebu su u Maksimiru (4346 €/m²), na Jarunu (4262 €/m²) i Laništu (4270 €/m²), što se vjerojatno može zahvaliti novogradnji. S druge strane, najjeftinije kvadrate i dalje nude Sesvete (2621 €/m²) i Dubrava (2791 €/m²). Cijene variraju i unutar kvartova, a Geoportal ISPU nudi uvid u realizirane cijene, koje su često znatno niže od traženih. No stručnjaci upozoravaju da se brojke moraju tumačiti uz kontekst – stanje stana, zgrada, lift, parking i lokacija čine veliku razliku. Index

Izlistao ih je Haus: U Gupčevoj zvijezdi, na Zelengaju, Pantovčaku, Vinogradskoj, Trešnjevci… s relativno malom površinom i u različitim stanjima, neki su u sklopu kuće, neki nisu dugo obnavljani sa starim, ali jednostavnim namještajem, i slično.

Najnoviji podaci s ISPU sustava otkrivaju da su stvarne realizirane cijene stanova često i do 30% niže od oglašenih. Agencije umjetno podižu cijene, stvarajući dojam skupljeg tržišta. Sada svi mogu provjeriti realne cijene po kvartovima putem službenog portala Ministarstva prostornog uređenja. Iako sučelje nije najintuitivnije, uz nekoliko koraka moguće je dobiti točne podatke i izbjeći preplaćivanje. Zgradonačelnik, N1

• 2,3 milijuna stambenih jedinica
• 231.000 koristi se za kratkoročni najam
• 595.000 stambenih jedinica je prazno
• 132.000 stambenih jedinica za obavljanje djelatnosti.

Na Savjetima i Zgradonačelniku ističu da je pitanje koliko je stanova u najmu u sivoj zoni, no neće spekulirati. No, zabrinjava da je broj stanova porastao, i to za 6,5 posto, dok je broj nastanjenih stanova pao za 4,2 posto. Pitanje je hoće li najavljene promjene Stambene politike unijeti neki pomak.

Uspješna zgrada kombinira čvrstu konstrukciju, funkcionalnost i estetiku. Kvalitetni materijali i dobra izolacija osiguravaju dugovječnost i energetsku učinkovitost. Dizajn mora biti prilagođen korisnicima, omogućujući udobnost i praktičnost. Pravilna ventilacija i osvjetljenje doprinose zdravlju i produktivnosti stanara. Održavanje je ključno – čak i najbolje građene zgrade propadaju bez redovitih popravaka. Dodatni faktori, poput lokacije i ekološke održivosti, također igraju važnu ulogu. Ukratko, uspješna zgrada je ona koja traje, štedi energiju i služi svojim korisnicima na najbolji mogući način. Zgradonačelnik