Godišnji prihod proračuna od koncesija kreće se oko 800 milijuna kuna, ali koncesionarima na domaća prirodna dobra ne izdaju se računi za naplaćene naknade, što zvuči potpuno nevjerojatno! Procjenjuje se da u Hrvatskoj ima oko 15.000 raznih koncesionara, ali kada se od tog broja oduzmu koncesije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, na poljoprivrednom zemljištu i koncesije koje izdaje lokalna samouprava, dolazi se do petstotinjak koncesijskih ugovora za najvrednije prirodne resurse poput izvora vode, plina, nafte, pomorskog dobra, autocesta i javnih telekomunikacija. Budući da više od polovine novca sami uplate Ina i telekomi, za planirani prihod država se gotovo i ne treba potruditi. Slobodna
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Dugoročne koncesije na pomorskom dobru, poput 99-godišnje u Kuparima, otvaraju pitanja tržišnog natjecanja, nacionalne sigurnosti i javnog interesa. Stručnjaci upozoravaju da takvi aranžmani cementiraju monopol pojedinih investitora i faktički privatiziraju javni prostor. Uz to, etažiranje turističkih apartmana potiče nekretninski biznis nauštrb održivog razvoja turizma te remeti lokalne zajednice. Kritičari smatraju da je novi zakon previše sklon komercijalnim interesima, dok je obala sve više pod pritiskom investitorskih projekata koji se predstavljaju kao “razvoj turizma”. DW
Primjera ima bezbroj, i zapravo je kudikamo teže pronaći nekompromitiranu koncesiju, pa loš glas već prati i one među korektnijim najmoprimcima. Upravo ta činjenica, a ne toliko sam Zlatni rat, ustvari je podigla narod Brača i Dalmacije na prosvjedne reakcije u ovom slučaju. A pročulo se u medijima i da je u pripremi istinska ofenziva kapitala na hrvatske plaže, od kojih je danas pod koncesijom svega oko desetak posto, piše Deutsche Welle o nedavno spriječenoj koncesiji Zlatnog rata u Bolu. “Građani su pokazali da se slične situacije mogu ispravljati samo ako su oni sami dovoljno aktivni, informirani, nepokolebljivi”, smatra politolog Berto Šalaj.