Bakarski mareograf, najstariji analogni na Sredozemlju, već gotovo stoljeće bilježi stalni porast razine mora. Podaci pokazuju ubrzanje – s 3 mm godišnje na gotovo 6 mm prošle godine – što znači mogućih 25 cm rasta do 2050. Geološka istraživanja potkapina potvrđuju dugoročni trend podizanja mora. Posljedice uključuju sve češće plavljenje obale te nužnost prilagodbe infrastrukture i planiranja u obalnim gradovima sjevernog Jadrana. HRT

Znanstvenici s IRB-a, predvođeni dr. sc. Ivicom Vilibićem, upozoravaju na sve češće obalne poplave i izvjestan porast razine Jadranskog mora, posebno na južnom i srednjem dijelu. Do sredine stoljeća more bi moglo narasti 20–30 cm, a do kraja i do pola metra, ponajviše zbog topljenja ledenjaka i zagrijavanja oceana. Projekt Glomets istražuje i meteorološke cunamije – razorne valove uzrokovane atmosferskim poremećajima, koji bez praćenja mogu ozbiljno ugroziti obalu. Sjeverni Jadran zasad prolazi nešto blaže, ali ni on neće ostati suh. tportal

Led koji se nalazi na Antarktiku i na Grenlandu zauzima površinu veću od 15,54 milijuna kvadratnih kilometara pa možete li zamisliti kakav bi bio scenarij za Zemlju kada bi se sva ta ledena masa otopila? Ne baš optimističan, zar ne? Znanstvenici smatraju da ako se ne smanji emitiranje stakleničkih plinova u atmosferu, to bi se moglo dogoditi za 5000 godina. Green podsjeća na 10 godina star video.

Nacionalna uprava za oceane i atmosferu (NOAA) i druge američke savezne agencije tvrde da će do 2050. godine porast razine oceana zbog otapanja leda iznositi između 25 i 30 centimetara u odnosu na sadašnje razine, što znači da bi u sljedećih trideset godina porast morske razine mogao biti veći nego u posljednjih stotinu godina.Riječ je o globalnom prosjeku, dok bi te brojke na lokalnim razinama, kao i u ekstremnim atmosferskim situacijama visokih plima – poput slavne venecijanske ‘acqua alte’ – mogle biti znatno veće. Povećanje razine mora najviše će pogoditi gusto naseljene azijske zemlje s niskim obalnim pojasevima poput Bangladeša, Indije, Tajlanda, Vijetnama i Indonezije. Dodatni problem je što tlo ispod nekih obalnih velegradova u tom području tone. Tportal

Pet Solomonskih ootoka u Pacifiku nestalo zbog porasta nivoa vode u Tihom oceanu i priobalne erozije; nisu mali otoci – svaki je od njih površine od oko pet hektara