Prema podacima Eurostata, javni dug u eurozoni i cijeloj EU porastao je u proteklih godinu dana, a omjer duga i BDP-a u eurozoni dosegnuo je 88,5 posto. Najzaduženije su Grčka, Italija i Francuska, dok najniže omjere imaju Estonija i Luksemburg. Hrvatska se ističe pozitivno s omjerom od 57,2 posto, znatno ispod EU prosjeka te boljim rezultatom od Slovenije i Mađarske. Iako je apsolutni dug blago porastao, rast BDP-a nadmašio je zaduživanje, pa je omjer duga pao. Danica

Mali ulagatelji sve se više okreću kraćim rokovima i većim ulozima u državne papire – medijalni ulog sada je oko 18.000 eura. Ministarstvo financija zaključilo je osmu rundu izdanja trezorskih zapisa, a građani u rukama drže 3,66 milijardi eura državnog duga. Premda su tržišni prinosi pali, interes ostaje, osobito među starijima i konzervativnijim ulagačima. Ministar Primorac cilja na 10 % duga u rukama građana, dok oni kalkuliraju s ročnostima i stopama prinosa. U igri su kratkoročne strategije, reinvestiranje i “parkiranje” kapitala, a čini se da je trogodišnje vezivanje novca ipak prevelik zalogaj. Poslovni

Visual Capitalist je koristeći podatke Ministarstva financija SAD-a izdvojio najveće strane vlasnike državnog duga SAD-a. Prvi na toj listi je Japan. S ukupno 1,1 bilijuna dolara Japan je najveći inozemni vlasnik američkog duga te je time nadmašio Kinu koja je od 2019. godine izgubila više od 250 milijardi dolara, ili 30 posto svojih posjeda. Kina je tako sada na drugom mjestu sa 867 milijardi. Inače, Kina od 2018. godine smanjuje svoju izloženost dolaru, a rasterećenje obveznica je jedan od načina na koji zemlja može upravljati tečajem juana. Ujedinjeno Kraljevstvo treći je najveći posjednik s više od 655 milijardi dolara u državnim obveznicama. Kajmanski otoci, Bermuda, Bahami i Luksemburg – svi zajedno imaju samo 1,2 milijuna stanovnika, ali posjeduju nevjerojatnih 741 milijardu dolara u američkim državnim obveznicama. Lider

Jučer izdana 10-godišnja euroobveznica s prinosom od 1,324% nosi bez premca najnižu kamatnu stopu na državni dug u povijesti. Ekonomski lab kaže da iza ovoga stoje dva temeljna razloga: 1)Država s podnošljivim rizikom i još uvijek značajnim prinosom (koji je za punih 1,5 postotni bod veći od usporedivog njemačkog) odjednom je postala atraktivna mnogim investitorima koji ne žele značajan rizik, ali ipak bi malo prinosa. 2) Investitori su vjerojatno očitali prognozu da će fiskalni ishod ove godine biti bolji od planiranog i odlučili to nagraditi. Pouka je ono što jako dobro znaju svi prodavači: kupca treba pozitivno iznenaditi.

“Nema dublje vjere od naivne lakovjere narkomanove majke, niti dubljega očaja od bezizlaza ovisnika u krizi i dugovima. Kao što nema lakovjernije i naivnije javnosti od Hrvata, niti očajnijeg nesretnika od premijera džanki-republike Hrvatske, duboko u krizi i dugovima, što je jednog jutra, kad su Hrvati otišli prati stubišta, iz kutije u dnu ormara uzeo onaj starinski set Hrvatskih željeznica, par antiknih hotela, holding Đuro Đaković i Jadroliniju”, komentira Boris Dežulović najavu privatizacije državne imovine. N1

Ministarstvo financija izdalo je drugu tranšu obveznica s dospijećem 2026. godine u iznosu od 4 milijarde kuna i prinosom od 3,99% (cijena 102,248%), čime je prošireno izdanje obveznica iz lanjskog prosinca. Interes investitora bio je značajan, premašio 10 milijardi kuna, odnosno bio je više od 2,5 puta iznad planiranog iznosa izdanja. T-Portal