Razorna nevremena u regiji više nisu pojave koje se događaju „jednom u stoljeću“, već realna prijetnja svakih deset godina. Znanstvenici Branko Grisogono i Lučka Kajfež Bogataj upozoravaju da su klimatske promjene i zagrijavanje mora stvorili uvjete za ekstremne udare vjetra i rezonanciju atmosfere. Ključni problemi su zastarjeli građevinski standardi i nedostatak sustavnog planiranja. Rješenje leži u klimatski sigurnoj gradnji, osnivanju nacionalnog klimatskog centra te kontinuiranoj edukaciji građana. Vrijeme se mijenja brže od društva, stoga prilagodba infrastrukture i politike više nije izbor, već nužnost za preživljavanje u novoj klimatskoj eri. HRT

Hrvatsku očekuje drastičan pad temperature (do 15 °C) i povratak zimskih uvjeta. DHMZ je izdao crveno upozorenje za Liku, Gorski kotar, Istru i Kvarner zbog olujnog vjetra, obilne kiše i snijega koji bi u gorju mogao dosegnuti i metar visine. Civilna zaštita i HAK pozivaju na maksimalan oprez, obveznu zimsku opremu i odgodu putovanja. Očekuju se prekidi prometa i opskrbe energijom, dok će u unutrašnjosti puhati neuobičajeno jak sjeverac. Smirivanje i lagani porast temperatura predviđaju se tek krajem vikenda, uz rizik od slabog mraza u gorju. Index, HRT

Nakon slabljenja La Niñe i neuobičajeno snažnih zapadnih vjetrova iznad Pacifika, u dubini oceana formirao se topli Kelvinov val koji potiskuje hladnu vodu i podiže topliju prema površini. Prognoze NOAA-e i modela NMME upućuju na brzi razvoj El Niña do ljeta, s vrhuncem tijekom zime. Takav fenomen mogao bi donijeti izraženije vremenske ekstreme – od poplava i suša do promjena u putanjama oluja. Za ljeto se već prognoziraju iznadprosječne temperature u dijelovima SAD-a, Kanade i Europe, procjenjuje Severe Weather Europe. Nacional

U 2026. godini očekuje se snažna promjena globalnih atmosferskih i oceanskih obrazaca. La Niña u Tihom oceanu brzo slabi, a modeli najavljuju razvoj El Niña već tijekom ljeta, s vrhuncem iduće zime. Već u veljači moguć je poremećaj polarnog vrtloga zbog stratosferskog zagrijavanja, što bi moglo donijeti prodore hladnog zraka u Europu i istočni dio SAD-a. Ti procesi mogli bi utjecati na vremenske prilike do ožujka i duboko u proljeće. Večernji, Nacional

Meteorološka tehnologija ulazi u fazu radikalne transformacije: fokus se seli s dizajna aplikacija na brzinu obrade golemih količina radarskih podataka. Klasične vremenske aplikacije postaju usko grlo jer ne mogu pratiti sve gušće i brže radarske tokove u stvarnom vremenu. AI sustavi i GPU-akceleracija omogućuju gotovo kontinuiranu analizu, ranije detekcije opasnih pojava i pametnu filtraciju informacija. Umjesto da korisnici otvaraju aplikacije, AI asistenti će ih proaktivno upozoravati i vraćati “ljudski” element prognoze – ali uz strojnu brzinu. Bug

Najčešći je na planinskim postajama poput Zavižana, Puntijarke i Parga, dok Zagreb-Grič već 17 godina nije vidio snijeg na božićno jutro. U nizinama se bijeli Božić javlja tek dvaput u desetljeću. Aktualna prognoza za ovu godinu ostaje neizvjesna – oborina je izgledna, ali snijeg ima tek oko 10 % šanse. Kaže analiza DHMZ-a za razdoblje 1961. – 2024. tportal

Ravnatelj DHMZ-a Ivan Güttler upozorava da su sezonske prognoze i dalje najslabija karika meteorologije, osobito kod oborina, dok je globalno zagrijavanje stabilan i ubrzan proces. Hrvatska, kao dio Sredozemlja, bilježi snažnije zatopljenje, pad ljetnih oborina, veći rizik od požara i porast razine mora. Prag od 1,5 °C globalnog zagrijavanja uskoro će biti trajno prijeđen. Istodobno, Hrvatska bilježi snažan rast obnovljivih izvora, ali promet ostaje ključni klimatski problem. Index

znenadno stratosfersko zagrijavanje izazvalo je jedan od najranijih kolapsa polarnog vrtloga u 70 godina, što bi moglo donijeti znatno hladniji i snježniji prosinac 2025. Hladni arktički zrak već početkom mjeseca spuštat će se prema SAD-u i Kanadi, gdje se očekuju temperature 2–6 °C ispod prosjeka i povećana šansa za bijeli Božić. Europa bi najprije mogla imati topliji početak mjeseca, no od druge polovice prosinca raste vjerojatnost prodora hladnog zraka i snijega, osobito u sjevernim, središnjim i istočnim područjima. Večernji

Ljeto 2025. u Hrvatskoj odstupa od uobičajenog obrasca – srpanj je prošao bez toplinskih valova, uz česte frontalne prodore, pljuskove i olujni vjetar. DHMZ navodi da se učestalost i smjer vjetra zasad ne mogu precizno potvrditi, no dugoročne projekcije predviđaju pojačanje ljetnog i jesenskog vjetra na Jadranu. Uz slabiji utjecaj afričkog grebena, prevladao je dotok svježijeg zraka iz Atlantskog područja, što je donijelo nestabilnije uvjete. Ovakvi obrasci mogli bi biti sezonska oscilacija, ali i signal klimatskih promjena. tportal